Europska ambicija o neovisnosti u proizvodnji baterija doživjela je još jedan težak udarac. Norveška kompanija Morrow Batteries, koja je trebala biti jedan od ključnih igrača u proizvodnji litij-željezno-fosfatnih (LFP) ćelija, službeno je proglasila bankrot manje od dvije godine nakon osnivanja. Ovaj poslovni krah ostavlja oko 200 radnika bez posla. Dok sudbina uloženih 500 milijuna eura javnog i privatnog kapitala ostaje krajnje neizvjesna.
„Vrijeme je isteklo“: Nedostatak kapitala i brutalna konkurencija
Uprava kompanije potvrdila je da unatoč intenzivnim naporima nisu uspjeli osigurati novog industrijskog investitora koji bi pratio visoke kapitalne zahtjeve rane faze industrijalizacije.
Financijska situacija se dramatično pogoršala posljednjih mjeseci. Tržište baterija postalo je ekstremno konkurentno, a potrebe za kapitalom nadmašile su naša očekivanja.
Ann-Christin Andersen, predsjednica Upravnog odbora
Morrow Batteries je, sa sjedištem u Arendalu, počeo s radom 2024. godine uz velika očekivanja norveškog državnog vrha. Fokus je bio na LFP tehnologiji, koja je jeftinija i sigurnija od NMC baterija (nikal-mangan-kobalt), ali s manjom gustoćom energije. Iako su njihove ćelije bile namijenjene stacionarnom skladištenju energije i komercijalnoj mobilnosti, kompanija je ostala pritisnuta dugom od 200 milijuna eura i nemogućnošću postizanja ekonomije obujma.
Domino efekt u europskom sektoru baterija
Bankrot Morrowa nije izoliran slučaj, već dio opasnog trenda koji potresa europsku industriju. Samo godinu dana ranije, sličnu sudbinu doživio je švedski gigant Northvolt, koji je u ožujku 2025. godine kapitulirao pred azijskom konkurencijom.
Kriza se širi i ostatkom kontinenta:
- ACC (zajednički pothvat Stellantisa, Mercedes-Benza i TotalEnergiesa) zaustavio je projekte gigatvornica u Njemačkoj i Italiji.
- Talijanski Italvolt završio je u postupku zaštite od vjerovnika.
- Njemački CustomCells podnio je zahtjev za stečaj nakon gubitka ključnih kupaca.
Razlozi su identični u gotovo svim slučajevima: visoki troškovi energije i rada, usporavanje potražnje za električnim vozilima (EV) u Europi te agresivna cjenovna politika kineskih proizvođača.
Zašto Europa gubi utakmicu protiv Kine?
Glavni izazov za europske startupe je kineska dominacija nad cijelim lancem vrijednosti. Kineski divovi poput CATL-a i BYD-a kontroliraju vađenje sirovina, rafiniranje kemikalija i proizvodnju komponenti. Zahvaljujući godinama državnih subvencija i integriranom ekosustavu, kineske baterije su u prosjeku 30 % jeftinije od onih proizvedenih u Europi.
Dok europski proizvođači moraju uvoziti gotovo sve – od opreme do znanja – Kina koristi prednost masovne proizvodnje koja im omogućuje brži razvoj i niže jedinične troškove.
Što dalje?
Za pogone Morrow Batteriesa već navodno postoji interes investitora iz Južne Koreje, SAD-a i Kine. Ironično, ukoliko kineski investitori preuzmu tvornicu u Arendalu. Ovo će samo potvrditi tezu da Europa, unatoč milijardama eura subvencija, još uvijek nema održiv model za samostalnu proizvodnju baterija.
Ovaj stečaj služi kao ozbiljno upozorenje kreatorima europskih politika: bez radikalne promjene u pristupu lancima opskrbe i zaštiti domaćeg tržišta, europska zelena tranzicija mogla bi u potpunosti ovisiti o azijskoj tehnologiji.
 ćelija){kind=link}