Bankarsko tržište Srbije potresla je vijest da je Narodna banka Srbije (NBS) 31.10.2026. objavila odluku o oduzimanju dozvole za rad ALTA banci a.d. Beograd.
Prema službenom priopćenju, odluci su prethodile kontrolne aktivnosti Narodne banke usmjerene na poboljšanje likvidnosti. Međutim, regulator je utvrdio kako se financijski položaj banke znatno pogoršao, uz rizik daljnjeg slabljenja likvidnosti i ugrožavanja interesa deponenata. NBS je naglasila kako je odluka donesena u skladu sa Zakonom o bankama, s ciljem zaštite klijenata i očuvanja stabilnosti financijskog sustava.
Što će biti s novcem građana?
Jedno od najvažnijih pitanja odnosi se na povrat sredstava deponentima. Prema srpskom sustavu osiguranja depozita, zaštićeni su depoziti do 50.000 eura po deponentu u pojedinoj banci, neovisno o broju otvorenih računa. Zaštita obuhvaća fizičke osobe, poduzetnike te mikro, mala i srednja poduzeća, dok velika poduzeća nisu obuhvaćena standardnim sustavom osiguranja.
Agencija za osiguranje depozita omogućit će raspolaganje osiguranim sredstvima u roku od sedam radnih dana od sudske odluke o pokretanju odgovarajućeg postupka. Potraživanja iznad osiguranog iznosa ostvaruju se kroz stečajni postupak, pri čemu potpuna naplata nije zajamčena.
Od regionalne ekspanzije do bankarske krize
ALTA banka posluje u okviru poslovnog sustava povezanog sa srpskim poduzetnikom Davorom Macurom, čije aktivnosti obuhvaćaju financijske usluge, trgovinu i nekretnine.
Grupacija je posljednjih mjeseci privukla pozornost preuzimanjem maloprodajnih lanaca Idea, Roda i Mercator u Srbiji, čime je značajno proširila poslovanje izvan financijskog sektora.
Moguće posljedice i za bankarsko tržište BiH
Slučaj je posebno zanimljiv i za Bosnu i Hercegovinu. Naime, ALTA Grupa spominje se kao potencijalni kupac četiriju banaka iz sastava Addiko Grupe u Srbiji, BiH i Crnoj Gori, u okviru planiranog preuzimanja Addiko Bank AG od strane Raiffeisen Bank Internationala.
Transakcija još nije dovršena i podliježe regulatornim odobrenjima. Oduzimanje dozvole ALTA banci zato otvara pitanje može li novonastala situacija utjecati na planiranu regionalnu akviziciju, premda takva posljedica zasad nije službeno potvrđena.
Za bankarsko tržište ovo je podsjetnik da brz poslovni rast i ambiciozna preuzimanja ne mogu zamijeniti temeljne pretpostavke stabilnog bankarskog poslovanja – odgovarajuću likvidnost, kapitalnu snagu i povjerenje deponenata.
Izvor: Narodna Banka Srbije / prijevod i prilagodba: Financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
