Trgovina na malo u BiH u rujnu 2026. ostvarila je realni rast prometa od 17,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Promet trgovine informacijskom i komunikacijskom opremom porastao je 60 posto, dok je realni promet neprehrambenih proizvoda povećan 22,1 posto.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine (BHAS), objavljenima 30. listopada, nominalni promet maloprodaje porastao je 18,8 posto. Realni rast, nakon prilagodbe za promjene cijena, iznosio je 17,9 posto.
U prvih devet mjeseci 2026. realni promet trgovine na malo bio je 11,7 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine. Rujanska stopa rasta bila je viša od devetomjesečne, osobito kod neprehrambenih proizvoda.
Neprehrambeni proizvodi rastu više nego dvostruko brže od hrane
Realni promet neprehrambenih proizvoda u rujnu je porastao 22,1 posto, dok je promet prehrambenih proizvoda povećan 9,7 posto. Razlika iznosi 12,4 postotna boda.
U prvih devet mjeseci neprehrambeni proizvodi ostvarili su rast od 14,3 posto, a prehrambeni od 8,7 posto. Rujanska stopa rasta neprehrambenih proizvoda bila je 7,8 postotnih bodova viša od stope za prvih devet mjeseci, dok je kod hrane razlika iznosila jedan postotni bod.
Devetomjesečni pokazatelji uključuju i rujan, pa te razlike ne predstavljaju zasebne stope ubrzanja. Ipak, usporedba otkriva da je rujanski rezultat neprehrambene trgovine znatno više odstupao od njezine devetomjesečne stope nego što je to bio slučaj s hranom.
Rast je zabilježen i kada se iz ukupne maloprodaje isključe motorna goriva. Realni promet bez goriva povećan je 18,2 posto, dok je promet motornih goriva porastao 16,5 posto.
U odnosu na kolovoz ukupni realni promet maloprodaje porastao je 3,4 posto, prema desezoniranim podacima. Neprehrambeni proizvodi ostvarili su mjesečni rast od 5,5 posto, a prehrambeni od 1,3 posto.
IKT oprema među djelatnostima s najvećim rastom
Trgovina na malo informacijskom i komunikacijskom opremom u specijaliziranim prodavaonicama ostvarila je realni godišnji rast od 60 posto. U prvih devet mjeseci promet te djelatnosti bio je 49,3 posto veći nego u istom razdoblju 2025. godine.
Ipak, visoka stopa rasta ne otkriva koliki je doprinos te djelatnosti ukupnoj maloprodaji. Za takav izračun potrebni su podaci o njezinu udjelu u ukupnom prometu i odgovarajući statistički ponderi.
Još višu godišnju stopu, 66,5 posto, zabilježila je trgovina knjigama, novinama, glazbenim i videozapisima u specijaliziranim prodavaonicama. Međutim, njezin rast u prvih devet mjeseci iznosio je 20,6 posto, znatno manje od 49,3 posto zabilježenih u trgovini IKT opremom.
Ta razlika pokazuje da djelatnost s najvećim rujanskim rastom ne mora imati i najvišu stopu rasta tijekom godine.
Različiti rezultati trgovina hranom
Razlika je vidljiva i unutar prodaje prehrambenih proizvoda. Trgovina hranom, pićima i duhanskim proizvodima u nespecijaliziranim prodavaonicama ostvarila je realni godišnji rast od 10,9 posto, dok je u specijaliziranim prodavaonicama zabilježen pad od sedam posto.
Takva statistička podjela ne omogućuje zaključak o prelasku kupaca iz manjih trgovina u velike trgovačke lance jer se temelji na vrsti djelatnosti, a ne na veličini prodavaonice.
Istodobno je realni promet trgovine izvan prodavaonica, štandova i tržnica porastao 30,5 posto u rujnu, odnosno 31,8 posto tijekom prvih devet mjeseci. Ta kategorija obuhvaća različite oblike prodaje izvan klasičnih prodavaonica i ne može se izjednačiti s ukupnom internetskom trgovinom.
Prema metodološkim objašnjenjima BHAS-a, istraživanje obuhvaća pravne osobe koje obavljaju maloprodaju, ali ne uključuje samostalne poduzetnike. Objavljeni indeksi prikazuju kretanje prometa po djelatnostima, ali ne otkrivaju koliko je pojedinačnih trgovaca ostvarilo rast ili pad prodaje.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
