Globalna potrošnja na poslovna putovanja ide prema dva bilijuna dolara. No iza rekordnih iznosa krije se važnija promjena: kompanije troše znatno više, dok broj putovanja gotovo stagnira. Poslovni put više nije rutina. Mora imati razlog, rezultat i sve češće – mjerljiv povrat.
Avionska karta, dvije hotelske noći, prijevoz, dnevnice i dva dana izvan ureda.
Vrijedi li sastanak toliko?
To pitanje sve češće stoji između zaposlenika i sljedećeg poslovnog putovanja.
Kompanije nisu prestale slati ljude na konferencije, sastanke s klijentima, pregovore i obilaske projekata. Naprotiv, prema najnovijem GBTA Business Travel Indexu, globalna potrošnja na poslovna putovanja u 2026. trebala bi dosegnuti rekordnih 1,71 bilijun dolara.
Ali broj putovanja neće ni približno pratiti taj rast.
Potrošnja bi ove godine trebala porasti 7,2 posto, dok se očekuje rast broja poslovnih putovanja od samo 1,3 posto.
Drugim riječima, novac uložen u poslovna putovanja raste više od pet puta brže od njihova broja.
Tu počinje zanimljiviji dio priče.
Zoom nije ubio poslovna putovanja. Promijenio im je kriterije
Godinama se raspravljalo hoće li videokonferencije trajno zamijeniti velik dio poslovnih putovanja.
Dogodilo se nešto drugo.
Online sastanak postao je toliko jednostavan da je fizički sastanak morao postati vrijedniji.
Rutinski status projekta teško opravdava avionsku kartu. Pregovori s važnim kupcem, obilazak nove tvornice, razgovor s investitorom ili konferencija na kojoj kompanija dolazi do novih poslova mnogo lakše prolaze taj test.
GBTA upravo selektivnost izdvaja kao jednu od ključnih karakteristika tržišta u 2026. Izvršna direktorica udruženja Suzanne Neufang poručuje da kompanije nisu odustale od putovanja. Postale su, međutim, discipliniranije u odlučivanju gdje, kako i zašto putuju.
To je velika promjena.
Poslovno putovanje desetljećima se često promatralo kao gotovo automatski dio određenih funkcija. Danas sve više nalikuje investicijskoj odluci.
Što dobivamo ako pošaljemo ovu osobu tamo?
Kada svako putovanje postaje skuplje
Pritisak na takve odluke nije teško razumjeti.
Troškovi prijevoza rastu. Geopolitički sukobi mijenjaju zračne rute, a poremećaji na energetskim tržištima povećavaju cijenu mobilnosti.
GBTA očekuje da će upravo viši troškovi prijevoza biti jedan od razloga zbog kojih će potrošnja ove godine rasti mnogo brže od samog broja putovanja.
Globalna potrošnja na poslovna putovanja već je u 2025. porasla 8,4 posto, na približno 1,6 bilijuna dolara. Rast je bio snažniji od očekivanog zbog boljih gospodarskih rezultata i ublažavanja trgovinskih napetosti tijekom druge polovice godine.
Prosječna potrošnja po poslovnom putovanju iznosila je 875 dolara.
GBTA sada očekuje da će globalno tržište do 2030. prijeći granicu od dva bilijuna dolara godišnje.
To, međutim, ne znači da će svaki sastanak ponovno postati fizički.
Istraživanja Deloittea o korporativnim putovanjima također pokazuju promjenu prioriteta. Manje travel managera početkom 2026. očekivalo je povećanje budžeta nego godinu ranije. Istodobno događaji te edukacija i razvoj zaposlenika ostaju među važnim generatorima poslovnih putovanja.
Putuje se, dakle, ali ne nužno zbog istih stvari kao prije.
A što kompanija dobiva za taj novac?
Ako kompanije sve strože ispituju razlog putovanja, znači li to da bi trebale jednostavno srezati budžete?
Ne nužno.
Posebno GBTA istraživanje o povratu ulaganja u poslovna putovanja pokušalo je izmjeriti njihov odnos s poslovnim rezultatima u SAD-u.
Analizom podataka od 2000. do 2024. procijenjeno je da ulaganje u poslovna putovanja može donijeti 14,60 dolara neto operativne marže na svaki uloženi dolar. Model je također pokazao da bi povećanje ulaganja u putovanja i povezane troškove od 8,3 posto moglo biti povezano s rastom prodaje od šest posto.
Te rezultate treba čitati oprezno.
Riječ je o ekonomskom modelu američkog tržišta, a ne obećanju da će svaka kupljena avionska karta kompaniji donijeti jednak povrat.
Ali zaključak je važan.
Problem nije u tome što kompanije putuju. Problem nastaje kada ne znaju zašto putuju.
Kasnija GBTA analiza više od 3.200 američkih kompanija otišla je korak dalje. Tvrtke sa strateški vođenim programima poslovnih putovanja bilježile su bolje poslovne rezultate. Svaki rast upravljane potrošnje na putovanja od jedan posto bio je povezan s rastom prihoda od 0,2 posto.
Novi pristup zato nije jednostavno „putujte manje“.
Puno je bliži pravilu: putujte tamo gdje fizička prisutnost stvara veću vrijednost od ekrana.
Paradoks AI-ja: više tehnologije, više putovanja
Možda najzanimljiviji dio novih podataka odnosi se upravo na tehnologiju koja je trebala smanjiti potrebu za putovanjem.
Umjetnu inteligenciju.
Ulaganja u AI i tehnologiju sada potiču poslovna putovanja u Sjevernoj Americi i azijsko-pacifičkoj regiji. Razvoj podatkovnih centara, digitalne infrastrukture i implementacija novih tehnologija stvaraju potrebu za projektnim putovanjima, sastancima s kupcima i prekograničnom suradnjom.
Paradoks je očit.
Tehnologija zbog koje možemo raditi s gotovo bilo kojeg mjesta istodobno stvara nove razloge da negdje fizički otputujemo.
No rast nije ravnomjerno raspoređen.
SAD i Kina ostaju dva dominantna tržišta poslovnih putovanja. Među velikim i brzo rastućim tržištima GBTA izdvaja i Brazil, Australiju, Južnu Koreju, Tursku i Japan.
Na drugoj strani nalazi se Bliski istok. Zbog ratnih sukoba broj poslovnih putovanja u toj regiji mogao bi pasti 12,3 posto.
Geopolitika tako djeluje u oba smjera. Na jednom tržištu povećava troškove putovanja, a na drugom može potpuno ukloniti razlog za putovanje.
Najskuplje putovanje je ono nakon kojeg se ništa ne promijeni
Globalno tržište poslovnih putovanja ne vraća se jednostavno na stanje prije pandemije.
Ulazi u drukčiju fazu.
Avion i hotel danas se natječu s videopozivom koji kompaniju gotovo ništa ne košta. Zato se mijenja i kriterij prema kojem se odlučuje tko putuje i zbog čega.
Susret s ključnim kupcem može vrijediti putovanja. Pregovori o akviziciji također. Isto vrijedi za obilazak investicije, razvoj novog tržišta ili događaj na kojem se stvaraju odnosi koje je teško izgraditi kroz pola sata na ekranu.
Još jedan statusni sastanak možda ne vrijedi.
Zato rekordnih 1,71 bilijun dolara ne govori samo koliko kompanije troše.
Govori i koliko je poslovna prisutnost postala skupa – i zašto više ne može biti sama sebi svrha.
U svijetu u kojem gotovo svaki sastanak može biti online, najbolje pitanje više nije: Možemo li ovo obaviti preko Teamsa?
Pitanje je puno važnije:
Što će se dogoditi ako se ipak vidimo uživo – i vrijedi li taj rezultat cijene putovanja?
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
