U prva četiri mjeseca 2026. prihodi od neizravnih poreza približili su se razini od četiri milijarde konvertibilnih maraka. Na prvi pogled, riječ je o pozitivnom fiskalnom signalu. No iza rasta krije se složenija slika — ona koja govori o stabilnosti sustava, ali i o ograničenjima ekonomskog modela koji se i dalje oslanja na potrošnju.
Rast prihoda, ali bez jasnog ubrzanja
Prema podacima Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, ukupno prikupljeni prihodi od neizravnih poreza u razdoblju od siječnja do travnja 2026. iznosili su 3,965 milijardi KM. To je povećanje od 216 milijuna KM ili 5,77 posto u odnosu na isto razdoblje 2025.
Riječ je o kontinuiranom rastu koji potvrđuje stabilnost javnih financija, ali ne i snažniji ekonomski zamah.
Povrati PDV-a kao ključni indikator
U istom razdoblju isplaćeno je 701 milijun KM po osnovi povrata PDV-a. Ova stavka daje važan uvid u dinamiku gospodarstva.
Visoki povrati upućuju na aktivnost izvoznog sektora i investicija, ali istodobno smanjuju neto sredstva koja ostaju državi na raspolaganju.
Nakon povrata, neto prihodi za raspodjelu iznosili su 3,264 milijarde KM, što predstavlja rast od 8,4 posto na godišnjoj razini.
Travanj bez iznenađenja
Samo u travnju 2026. prikupljeno je 1,045 milijardi KM, što je za 47 milijuna KM ili 4,73 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Trend je stabilan, ali bez znakova ubrzanja koji bi ukazivali na snažniji ciklus rasta.
Raspodjela pokazuje strukturu sustava
Od ukupno prikupljenih sredstava:
- za financiranje državnih institucija izdvojeno je 332 milijuna KM
- Federacija BiH dobila je 1,792 milijarde KM
- Republika Srpska 1,004 milijarde KM
- Brčko distrikt 101 milijun KM
Dodatno, kroz posebnu putarinu za infrastrukturu:
- Federacija BiH dobila je 81,4 milijuna KM
- Republika Srpska 53,8 milijuna KM
- Brčko distrikt 2,7 milijuna KM
Ostatak sredstava ostaje kao rezerva na posebnom računu.
Što zapravo pokreće rast
Rast prihoda od neizravnih poreza u pravilu dolazi iz tri izvora:
- potrošnje kućanstava
- uvoza robe
- rasta cijena
U trenutnom kontekstu BiH, najizglednije je da sva tri faktora djeluju istodobno.
To znači da rast prihoda ne mora nužno značiti i veći životni standard. Ako je rast rezultat viših cijena, realna kupovna moć građana može stagnirati.
Fiskalna stabilnost bez razvojnog zamaha
Bosna i Hercegovina i dalje se snažno oslanja na neizravne poreze, ponajprije PDV, što osigurava relativno stabilan priljev javnih prihoda, ali uz jasna ograničenja fleksibilnosti fiskalnog sustava.
Svako usporavanje potrošnje brzo se prelijeva u proračun, dok alternativni izvori financiranja ostaju nedovoljno razvijeni. Podaci za početak 2026. potvrđuju da sustav funkcionira bez većih poremećaja — prihodi rastu, raspodjela je uredna, a javne financije stabilne.
No upravo tu leži problem: izostaje ubrzanje. Bez snažnijeg rasta produktivnosti i investicija, ovaj model ostaje zarobljen u ciklusu potrošnje i inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre..., što dugoročno ograničava stvarni ekonomski iskorak.
