Zajednička karakteristika za Bosnu i Hercegovinu, ali zemlje regije, kada su u pitanju troškovi za hranu, vjerojatno je činjenica da su cijene u trgovinama više od očekivanih (makar od strane potrošača). Pored toga i da na namirnice odlazi veliki dio mjesečnih prihoda obitelji. U prosječnoj potrošnji troškovi ishrane najveći udio imaju u Srbiji – više od 40 posto. Slijedi Bosna i Hercegovina, te Slovenija u kojoj se za hranu izdvaja 19 posto primanja. U Hrvatskoj se izdvaja 27 posto prosječnih troškova u potrošnji, a u Crnoj Gori oko 30 posto, navodi Demostat u svom istraživanju.
InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... posljednjih mjeseci jeste nešto niža, ali je još uvijek veoma prisutna. Ovo se vidi i po statističkim podacima zemalja u regiji – posebno kada je hrana u pitanju.
Troškovi za hranu u Bosni i Hercegovini porasli su za 9,9 posto u svibnju 2025. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, saopćila je Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (BHAS). CPI u BiH porastao je na 130,30 poena u svibnju sa 130,10 poena u travnju 2025. godine.
Hrvatski zavod za statistiku objavio je da su troškovi za hranu porasli za 5,8 posto u lipnju 2025. godine u odnosu na isti mjesec prethodne. Indeks potrošačkih cijena (CPI) porastao je na 133,90 poena u lipnju sa 133,60 u svibnju 2025. godine.
I u Sjevernoj Makedoniji cijene ne miruju, te su troškovi za hranu porasli za 6,3 posto u lipnju 2025. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. CPI u ovoj zemlji je porastao na 159,69 poena u lipnju s 158,36 u svibnju 2025. godine.
Troškovi hrane u Crnoj Gori porasli su za pet posto u lipnju 2025. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Indeks potrošačkih cijena (CPI) u Crnoj Gori porastao je na 142 poena u lipnju sa 141,40 poena u svibnju 2025, objavio je crnogorski Zavod za statistiku.
Hrvatska pokušava smiriti divljanje cijena u marketima
Hrvatska vlada je u svibnju ove godine donijela odluku kojom je trgovcima nametnula obavezu da svakodnevno objavljuju digitalne cjenovnike proizvoda na svojim web stranicama. Pored toga su u obvezi jasno istaknuti takozvane dodatne cijenu. Ovo je direktna mjera kontrole cijena kojom hrvatska Vlada želi ograničiti neopravdano povećanje cijena osnovnih proizvoda. Pored toga ojača zaštitu potrošača, piše portal Financije.hr.
„Svrha ove odluke je omogućavanje praćenja efekta promena cijena osnovnih proizvoda. Blagovremeno prepoznavanje poremećaja u distribuciji tržišta. Pored toga, jačanje zaštite ekonomskih interesa naših građana“, rekao je ministar privrede Ante Šušnjar na sednici Vlade Republike Hrvatske.
Hrvatska je u veljači ove godine donijela Odluku o direktnim mjerama za kontrolu cijena određenih proizvoda i kategorija proizvoda u maloprodaji. Njome je utvrđena lista od 70 proizvoda sa ograničenim cenama. Ova odluka ima za cilj da pomogne u zaštiti građana od visokih cena u prodavnicama.
Tako, na primer, suncokretovo ulje od jednog litra maksimalno može koštati do 1,72 eura. UHT mlijeko (1l, 2,8 posto mliječnih masti) do 1,03 eura. Šećer (bijeli kristal, 1kg) do 1,33 eura, brašno (T-550) do 0,80 eura, (T-400) do 0,83 eura. Svježa jaja (10 komada, klasa M) do 2,45 eura, tjestenine (500g, špagete) do 1,09 eura. Bijela riža (1kg) do 2,29 eura, pšenični kruh (1kg) do 1,50 eura.
Prema kriterijima osnovne potrošnje portala Numbeo, mjesečni troškovi hrvatske iznose iznose 2.685 eura, preneo je Demostat.
Nakon sniženja opet raste cijena namirnica u Crnoj Gori
I Vlada Crne Gore je još od rujna prošle godine pokrenula kampanju „Ograničene cijene“. Cilj je ograničavanja profitnih marži na osnovne proizvode, koja je obuhvatila više od 500 artikala u velikim trgovinskim lancima. Ova akcija imala je trenutni efekat po pitanju pad cijena i smanjenja inflacije,. Međutim, nije dala dugoročne rezultate, ako je suditi po komentarima građana.
U travnju 2025. godine potrošačke cijene su u proseku bile više za 0,8 posto u odnosu na ožujak, dok je godišnja inflacija iznosila 3,4 posto.
Najveći doprinos mjesečnom rastu cijena dali su: povrće (6,1 posto), voće (10,7 posto), odjeća (4,1 posto), farmaceutski proizvodi (4,7) i zakupnine stanova (3,9 posto). Cijene u restoranima, mesu i obući također su zabilježile rast, prenio je Investitor.me. U prosjeku, cijene hrane i bezalkoholnih pića su porasle za 1,4 posto. Usluge u restoranima i hotelima skuplje su za 1,3 posto.
Prema riačunici Numbea, mjesečni troškovi Crnogoraca su nešto viši – 2.190 eura. Navodi se da je Podgorica za 8,2 posto jeftinija od Beograda, navodi Demostat.
