Američki predsjednik Donald Trump ponovno je izazvao snažne reakcije međunarodne javnosti izjavom da će sporazum s Iranom biti ili “odličan i vrijedan truda” ili ga uopće neće biti. Ustvrdio je da neće ponoviti “katastrofalne greške Obamine administracije” te poručio da mnogi američki političari “ne razumiju” što se uopće pregovara.
Trumpova retorika dodatno je pojačala neizvjesnost oko ishoda pregovora, posebno jer je posljednjih mjeseci više puta mijenjao ton — od najava skorog mira do prijetnji eskalacijom i potpunim uništenjem iranskih vojnih kapaciteta.
SAD usporava pregovore, Iran oprezan
Prema Trumpu, američki pregovarači ne trebaju žuriti jer je “vrijeme na strani SAD-a”. Washington inzistira da sporazum neće biti potpisan dok se ne ispune svi uvjeti, uključujući strogu zabranu razvoja ili nabave nuklearnog oružja. Najavljena je i nastavak pomorske blokade do konačnog dogovora.
Američki državni tajnik Marco Rubio ipak je ponudio nijansiraniju sliku, navodeći da se SAD približava “praktičnom sporazumu” koji bi mogao biti finaliziran u kratkom roku. No, upozorio je da vojna opcija ostaje na stolu ako pregovori propadnu. Pakistanski premijer također je potvrdio “značajan napredak”.
S iranske strane ton je znatno suzdržaniji. Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Ismail Baghaei izjavio je da je napredak ostvaren, ali da je prerano govoriti o brzom potpisivanju sporazuma. Trenutni fokus Teherana je, kako kaže, okončanje rata, dok se nuklearna pitanja ostavljaju za kasniju fazu. Posebno je upozorio na “nestabilnost američke politike”, koju smatra najvećom preprekom. Iranski predsjednik poručio je da Iran neće pristati na ustupke koji bi ugrozili suverenitet zemlje.
Tri mjeseca rata: politički poraz za Trumpa, ekonomski šok za svijet
Rat je trajao tri mjeseca, zaključno s 28. svibnjem, a iako je mir sada izgledniji nego ikad, politički teret za Trumpovu administraciju ostaje značajan. Kriza iz Hormuškog tjesnaca prelila se na globalna tržišta, potaknuvši rast cijena energenata i otvarajući pitanje dugoročnih inflacijskih pritisaka.
Ulagači i središnje banke u SAD-u, Europi i Japanu pokušavaju procijeniti radi li se o kratkotrajnom šoku ili početku nove inflacijske spirale koja bi mogla odgoditi planirana smanjenja kamatnih stopa i usporiti globalni rast.
Monetarne politike pod pritiskom
U SAD-u je fokus na indeksu PCE, preferiranoj mjeri inflacije Federalnih rezervi. Očekuje se rast temeljne inflacije na 3,4 posto — najvišu razinu od sredine 2023. godine. To dodatno komplicira planove Fed-a o mogućem popuštanju monetarne politike.
Japan se suočava s rastućim pritiskom zbog ovisnosti o uvozu energije. Dok pad povjerenja potrošača povećava rizik od daljnjeg zaoštravanja monetarne politike. U Europi se pažljivo prate podaci iz Njemačke, gdje se inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... približava granici od 3 posto. Ovo ponovno otvara pitanje mogućeg povećanja kamatnih stopa u eurozoni.
Visoki ljudski i financijski troškovi
Od početka sukoba 28. veljače, SAD je izgubio 13 vojnika. Prema organizaciji za ljudska prava HRAI, poginulo je oko 1700 civila, uključujući 254 djece.
Financijski troškovi za SAD procjenjuju se na 29 milijardi dolara (oko 24,6 milijardi eura), prema podacima Pentagona.
Prema pisanju The Hilla, oštećena su najmanje 42 vojna zrakoplova američkih zračnih snaga, od kojih je većina izgubljena. Uništena su dva borbena aviona, a tri su teško oštećena. Posebnu pozornost izazvalo je obaranje F‑15 Eagle početkom travnja, uz izuzetno zahtjevnu i skupu operaciju spašavanja jednog člana posade.
