Rastući državni dug postaje sve veći izazov za vodeća svjetska gospodarstva. Ulagači sve pozornije prate fiskalne politike koje oblikuju financijsku stabilnost pojedinih zemalja. Poseban fokus trenutačno je na Sjedinjenim Američkim Državama i Japanu, koje zajedno čine gotovo trećinu svjetskog BDP-a.
Zabrinutost zbog kreditnog rejtinga SAD-a
Nedavna odluka rejting agencije Moody’s da SAD-u oduzme posljednji AAA kreditni rejting dodatno je uznemirila tržišta. Istovremeno, slaba potražnja za japanskim državnim obveznicamaObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... izazvala je zabrinutost među investitorima. Iako se zasad ne očekuje izravna dužnička kriza, znakovi upozorenja postaju sve učestaliji.
SAD je osobito pod pritiskom nakon travanjske rasprodaje državnih obveznica. Novi zakon o porezima i potrošnji, koji promovira predsjednik Donald Trump, mogao bi povećati državni dug za 3,3 bilijuna dolara do 2034., prema procjeni think-tanka Committee for a Responsible Federal Budget.
Utjecaj Moody’sove odluke na tržište obveznica i promjene u fiskalnoj percepciji Japana
Moody’sova odluka dodatno je uzdrmala povjerenje tržišta, dok je Jamie Dimon iz JPMorgana upozorio na „pukotinu na tržištu obveznica“, uzrokovanu sve većom potrošnjom. Ipak, status dolara kao glavne svjetske pričuvne valute osigurava određeni štit za SAD. Ministar financija Scott Bessent smatra da zemlja nikada neće biti u situaciji neplaćanja.
Tržište vjeruje da će vlasti spriječiti da prinosi na desetogodišnje obveznice znatnije premaše 4,5 posto. Banke se nadaju promjenama u pravilima o rezervama koje bi im omogućile veće sudjelovanje u kupnji obveznica.
S druge strane, Japan se suočava s promjenom percepcije. Iako je godinama služio kao primjer da tržišta mogu zanemariti visoke razine duga, situacija se mijenja. Japanski javni dug premašuje dvostruki BDP, što je najviše među razvijenim zemljama.
Rekordni prinosi i izazovi na japanskom tržištu dugoročnih obveznica
Prinosi na dugoročne japanske obveznice dosegnuli su rekordne razine u svibnju. Aukcija dvadesetogodišnjih obveznica bila je najslabija od 2012. godine, što je izazvalo dodatne sumnje u potražnju. Troškovi zaduživanja na 30 godina porasli su za 60 baznih bodova u samo tri mjeseca.
Tradicionalni kupci poput mirovinskih fondova i osiguravatelja smanjuju potražnju za dugoročnim papirima. Banka Japana, koja posjeduje gotovo polovicu tržišta, prvi put u 16 godina bilježi pad obvezničkog portfelja.
Premijer Shigeru Ishiba suočen je s pritiscima da istovremeno poveća potrošnju i smanji poreze. U razmatranju je i smanjenje izdanja dugoročnih obveznica, što zasad umiruje tržište. No, nova neuspješna aukcija prošlog tjedna ukazuje na dublje probleme.
„Slabe japanske aukcije znak su dublje nestabilnosti“, tvrdi Jan von Gerich iz banke Nordea.
Fiskalni izazovi i planovi Velike Britanije pod pritiskom globalnih kretanja
U Europi, Velika Britanija također osjeća utjecaj globalnih rasprodaja obveznica. Javni dug doseže 100 posto BDP-a, a tržište prati idući korak vlade. Ministrica financija Rachel Reeves idući tjedan predstavlja višegodišnji pregled državne potrošnje.
U zemlji u kojoj trošak zaduživanja na 30 godina prelazi pet posto, to će biti ključni test fiskalne vjerodostojnosti. Vlada razmatra povećanje izdataka za zdravstvo i obranu, iako su javno obećali zadržati poreze i potrošnju pod kontrolom.
Međunarodni monetarni fond savjetuje Velikoj Britaniji da se čvrsto drži ciljeva smanjenja duga. Strateg BNP Paribasa Sam Lynton-Brown vjeruje da bi prijevremeni završetak prodaje obveznica Banke Engleske mogao poduprijeti tržište.
Francuska fiskalna situacija
U Francuskoj su napetosti popustile, premda izazovi ostaju. Rizik premija između francuskih i njemačkih obveznica smanjena je na 66 baznih bodova, sa 90 u studenom. Postoji optimizam da će zemlje eurozone ojačati suradnju u obrambenim i fiskalnim pitanjima.
Francuski premijer Francois Bayrou planira u srpnju predstaviti četverogodišnji plan za smanjenje proračunskog manjka. No, mogući su sukobi u parlamentu tijekom rasprava o budžetu. Eliezer Ben Zimra iz Carmignaca upozorava da Francuska od pandemije nije zabilježila napredak u smanjenju duga.
Talijanski fiskalni napredak i globalni rizici rastućeg javnog duga
Za razliku od toga, Italija bilježi poboljšanja. Politička stabilnost i viši kreditni rejting pomogli su talijanskim obveznicama. Proračunski manjak smanjen je s 7,2 posto BDP-a u 2023. na 3,4 posto u 2024., s ciljem pada na 2,9 posto do 2026.
Kenneth Broux iz Societe Generalea kaže da je takav napredak donedavno bio nezamisliv. Iako Italija i dalje ima dugoročne fiskalne izazove, tržište ju nagrađuje za napredak. Razlika u prinosimaPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... između talijanskih i njemačkih desetogodišnjih obveznica sada je najniža od 2021. godine, ispod 100 baznih bodova.
Financije ističu i globalni rizik od novih carina i trgovinskih napetosti, posebice onih koje promovira američki predsjednik Trump. MMF je krajem travnja upozorio da bi takve politike mogle dovesti do povećanja globalnog javnog duga na 117 posto svjetskog BDP-a do 2027. godine.
Vitor Gaspar iz MMF-a napominje da bi taj scenarij mogao biti i preoptimističan ako se trgovinske napetosti prodube. Globalni javni dug trenutno iznosi oko 92 posto svjetskog BDP-a. Ako se trend nastavi, mogao bi dosegnuti najrizičnije razine od kraja Drugog svjetskog rata.
Godine 1946. dug je iznosio 150 posto svjetskog BDP-a, ali se zatim postupno smanjivao kroz 1950-e i 1960-e. Danas, ponovna prijetnja dugovima postaje središnje pitanje globalne financijske stabilnosti.
