Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Ratne financije pritišću Rusiju: Rastu porezi, režu se izdatci, a gospodarstvo usporava

Opterećena sve većom vojnom potrošnjom, Rusija se priprema na povećanje poreza i rezove u ostalim dijelovima državne potrošnje. Suočava se s rastućim proračunskim deficitom, padom prihoda od nafte i plina te usporavanjem gospodarstva, upozoravaju ruski dužnosnici i ekonomisti.

Predsjednik Vladimir Putin odbacuje tvrdnje da rat guši gospodarstvo, no proračunski manjak se produbljuje, prihodi od izvoza energenata slabe pod pritiskom zapadnih sankcija, a potrošnja ne prestaje rasti.

Nedavni pregovori između Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa, održani na Aljasci, nisu rezultirali prekidom vatre. Takav ishod, koji strateški više odgovara Moskvi jer joj omogućuje pokušaj sklapanja mirovnog sporazuma bez prethodnog primirja, dodatno povećava vojnu potrošnju i opterećuje proračun.

Proračunski deficit premašio planove

Iako je središnja banka počela snižavati kamatne stope s rekordnih razina, deficit državnog proračuna dosegnuo je 4.900 milijardi rubalja (oko 61 milijardu dolara), što je zabrinjavajući signal za održivost financiranja rata istim tempom.

„Zbog smanjenja prihoda od nafte i plina te slabijih ekonomskih pokazatelja, morat ćemo hitno započeti fiskalnu konsolidaciju“, izjavio je krajem srpnja Anatolij Artamonov, čelnik Odbora za proračun Vijeća Federacije.

Od početka invazije na Ukrajinu u veljači 2022., proračunska potrošnja gotovo se udvostručila u nominalnim iznosima. Inflacija je snažno porasla, a središnja banka bila je prisiljena podići kamatne stope i do 21 posto. U 2025. godini potrošnja na obranu i nacionalnu sigurnost iznosit će čak 17.000 milijardi rubalja, što je najveći udio još od hladnog rata — 41 posto ukupne državne potrošnje.

Iako je Putin u srpnju najavio moguće smanjenje vojnih izdataka, dužnosnici priznaju da će ih vjerojatno morati dodatno povećati. Novi proračun, koji će biti predstavljen u rujnu, predviđa vojnu i sigurnosnu potrošnju u visini od čak 8 posto BDP-a.

„Neće biti smanjenja u 2026., ali možda u 2027. ako dođe do kraja sukoba“, rekao je izvor iz vlade. Čak i u slučaju prekida vatre, dodao je, Rusija će morati nastaviti proizvodnju vojne opreme kako bi zadržala korak sa Zapadom.

Rezovi u zdravstvu i obrazovanju

Artamonov je u tekstu za RBC Daily natuknuo da bi Rusija mogla do 2028. godišnje smanjivati ostale proračunske rashode za 2.000 milijardi rubalja, kako bi se sredstva preusmjerila u obrambeni sektor.

Po prvi put ove godine, udio potrošnje na obrazovanje i zdravstvo u BDP-u osjetno je smanjen, tvrdi bivši zamjenik guvernera ruske središnje banke Sergej Aleksašenko. On očekuje i povećanje poreza te realno smanjenje socijalnih transfera, uključujući mirovine, čije indeksiranje neće pratiti inflaciju od očekivanih 6–7 posto.

Prema izvorima iz vlade, povećanje poreza je neizbježno. „Bez viših poreza, čak ni uz smanjenje vojnih izdataka, nećemo moći spojiti kraj s krajem“, kazao je jedan visoki dužnosnik.

Ministar financija Anton Siluanov još je u travnju najavio potrebu za štednjom, dok je njegov zamjenik, Pavel Kadočnikov, poručio da Rusija mora smanjiti ili ukinuti neprioritetne izdatke te fokus preusmjeriti na potrebe vojnika i njihovih obitelji.

Slab rast uz visoke stope i ratne troškove

Iako neto javni dug iznosi oko 20 posto BDP-a, što Rusiji daje ograničen prostor za manevriranje, ekonomski analitičari upozoravaju da dugoročna fiskalna konsolidacija stvara dodatni pritisak na gospodarski rast.

„Rusko gospodarstvo opterećeno je visokim kamatnim stopama i dugotrajnim ratom“, izjavio je Liam Peach iz savjetodavne kompanije Capital Economics, istaknuvši da Rusiji predstoji dulje razdoblje slabog rasta.

Već sada je proračunski manjak za razdoblje od siječnja do srpnja premašio godišnji plan za više od tisuću milijardi rubalja, pišu Financije. Neki analitičari predviđaju da bi deficit mogao doseći čak 8.000 milijardi rubalja do kraja godine, znatno iznad planirane razine.

Unatoč ovim podacima, Putin je prošlog tjedna izjavio da je proračun stabilan, ocijenivši da deficit iznosi 2,5 posto BDP-a.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno