Nove europske sankcije Rusiji ponovno će presložiti svjetsko tržište dizela, uz više cijene i potencijalne dobitnike među državama Perzijskog zaljeva, pokazuje analiza Reutersovog kolumnista Rona Boussoa.
Američki predsjednik Donald Trump, kako pišu Financije, dodatno je pojačao strah od usporavanja globalne ekonomije najavom vala carina u travnju. Ipak, ti su se strahovi pokazali pretjeranima jer je Trump u međuvremenu odustao od prijetnji i otvorio pregovore.
Tržište dizela često se smatra pouzdanim pokazateljem gospodarske aktivnosti, s obzirom na njegovu široku primjenu u kamionskom i brodskom prijevozu, industriji, poljoprivredi i proizvodnji električne energije. U Europi dizel koristi čak četvrtina osobnih automobila, što je znatno više nego drugdje u svijetu.
Potražnja za dizelom u Sjedinjenim Državama porasla je ove godine za oko pet posto i sada iznosi 3,8 milijuna barela dnevno, prema podacima američkog ministarstva energetike. U Indiji je potrošnja u svibnju bila 2,1 posto viša nego lani, dok je kineska također bila snažna, što potvrđuje povećana prerada nafte u tamošnjim rafinerijama.
Ovi podaci ukazuju na to da svjetsko gospodarstvo nije toliko krhko kako se ranije predviđalo nakon Trumpove carinske retorike, zaključuje Bousso.
Zalihe ispod prosjeka
Zalihe dizela ljeti u pravilu rastu, no trenutno su u SAD-u, Europi i Singapuru oko 20 posto ispod desetogodišnjeg prosjeka. To je dovelo do skoka rafinerijskih marži. Slabiji rast zaliha rezultat je promjenjive potražnje, ali i niza poremećaja u opskrbi – uključujući napad na rafineriju u izraelskoj Haifi, zatvaranje britanskih postrojenja zbog stečaja te smanjenu ponudu “teške” i “srednje teške” nafte zbog američkih sankcija Venezueli, požara u Kanadi i smanjenog izvoza iz OPEC-a.
Situaciju je dodatno zakomplicirao najnoviji paket sankcija Europske unije Rusiji. Cilj je ograničiti ruske prihode od nafte, a novi, 18. paket uključuje i zabranu uvoza naftnih derivata koji će vjerojatno stupiti na snagu sljedeće godine.
Nakon objave mjera, cijena dizela s niskim udjelom sumpora u terminskim ugovorima na londonskom tržištu skočila je za čak 27,70 dolara iznad cijene sirove nafte, što odražava zabrinutost tržišta zbog mogućeg manjka dizela u Europi. Europa je tijekom 2024. godine 16 posto dizela i kerozina nabavljala iz Indije, no sada zabranjuje njihov uvoz ako su proizvedeni od ruske sirove nafte – a upravo iz Rusije indijske rafinerije nabavljaju čak 38 posto sirovine.
Turske rafinerije također koriste rusku naftu, ali uglavnom za domaće potrebe. Gorivo za europsko tržište uglavnom se proizvodi od sirove nafte iz drugih izvora.
U ovakvoj konstelaciji glavne dobitnike vjerojatno će činiti zemlje Perzijskog zaljeva. Naime, EU je iz sankcija izuzela neto izvoznike sirove nafte – čak i ako koriste rusku sirovinu. Time se otvara prostor za rafinerije u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kuvajtu da povećaju izvoz u Europu i osvoje dio tržišta na račun indijske konkurencije.
