Europske banke možda neće moći reagirati na krizu povezanu s kriptovalutama jednako brzo i agresivno kao SAD tijekom kolapsa Silicon Valley Banka 2023. godine. Upravo na to upozorava Elena Carletti, zamjenica predsjednika UniCredita i predsjednica odbora za rizike, otvarajući pitanje koje postaje sve važnije za europski financijski sustav.
Koliko je Europa zapravo spremna za sudar kripto tržišta i tradicionalnog bankarstva?
To više nije teorijsko pitanje.
Stablecoini, banke i regulatori danas su međusobno povezani mnogo više nego prije nekoliko godina. A upravo ta povezanost mogla bi postati novi izvor financijske nestabilnosti.
Kriza Silicon Valley Banka pokazala je koliko je kripto povezan s bankama
Kolaps Silicon Valley Banka 2023. nije bio samo problem jedne američke banke.
SVB je držao depozite brojnih kripto kompanija i stablecoin izdavatelja, zbog čega je njegova propast vrlo brzo destabilizirala dio kripto tržišta. Posebno je pogođen stablecoin USDC, koji je privremeno izgubio vezu s američkim dolarom nakon što su ulagači počeli panično povlačiti sredstva.
Kriza se zatim proširila i na širi bankarski sektor, uključujući propast Signature Banka.
Američke vlasti tada su intervenirale iznimno agresivno.
Pozvale su se na iznimku “sistemskog rizika” i praktično zaštitile sve depozite, uključujući i sredstva povezana s kripto kompanijama.
Prema mišljenju Elene Carletti, upravo tu nastaje ključni problem za Europu.
“Takvu odluku u Europi ne bi bilo lako donijeti,” upozorila je Carletti na bankarskoj konferenciji u Madridu.
Europa gradi vezu između stablecoina i banaka — ali bez iste zaštite
Stablecoini su posljednjih godina postali jedan od najvažnijih dijelova kripto industrije jer predstavljaju most između digitalne imovine i tradicionalnog financijskog sustava.
Za razliku od klasičnih kriptovaluta, stablecoini su vezani uz tradicionalne valute poput dolara ili eura te iza sebe imaju rezerve u obliku depozita ili državnih obveznica.
Upravo zato ih regulatori sve ozbiljnije nadziru.
Nova europska regulativa MiCA zahtijeva da izdavatelji stablecoina drže značajan dio rezervi u bankama ili drugoj niskorizičnoj likvidnoj imovini.
To praktično znači da Europa regulatorno povezuje stablecoin industriju s bankarskim sektorom.
Ali pritom ne postoji jednako snažan krizni mehanizam kakav je SAD koristio tijekom SVB krize.
“To znači da na određeni način prisiljavamo izdavatelje stablecoina i kripto kompanije na povezivanje s bankarskim sektorom, a pritom ne postoji mogućnost pružanja iste razine zaštite depozita. Po mom mišljenju, to predstavlja dvostruku slabost”, upozorila je Elena Carletti, prenosi Reuters.
Europa pokušava kontrolirati rizik — ali možda povećava ovisnost sustava
Ovo upozorenje dolazi u posebno osjetljivom trenutku za europski financijski sektor.
Europska unija posljednjih godina pokušava postati globalni regulatorni lider u području digitalne imovine kroz MiCA regulativu. Cilj je bio smanjiti rizike, povećati transparentnost i spriječiti kaos kakav je viđen nakon kolapsa FTX-a i drugih kripto platformi.
No sada se otvara novo pitanje.
Može li stroža regulacija istodobno povećati povezanost između kripta i tradicionalnog bankarstva?
Ako stablecoin kompanije moraju držati velike rezerve u bankama, problemi na kripto tržištu potencijalno se mnogo brže prelijevaju u financijski sustav.
To povećava sistemski rizik.
Posebno u scenariju u kojem Europa nema jedinstveni politički i regulatorni okvir za hitne intervencije poput onih koje je proveo Washington tijekom SVB krize.
Stablecoini postaju nova siva zona financijskog sustava
Najvažniji dio ove priče nije samo kripto tržište.
Radi se o činjenici da stablecoini postupno postaju dio šire financijske infrastrukture.
Koriste se za trgovanje, prijenos kapitala, međunarodna plaćanja i sve više financijskih usluga koje su nekada bile rezervirane isključivo za banke.
Time stablecoini iz spekulativne digitalne imovine prerastaju u potencijalni sistemski faktor.
A upravo to zabrinjava dio europskih bankara i regulatora.
Jer ako dođe do ozbiljnog gubitka povjerenja u veliki stablecoin ili do naglog povlačenja depozita povezanih s kripto kompanijama, pitanje više neće biti samo što se događa na kripto tržištu.
Pitanje će biti koliko brzo se problem može preliti na banke, likvidnost i širi financijski sustav.
Granice između kripta i bankarstva sve više nestaju
Poruka iz UniCredita zapravo je mnogo šira od same kripto industrije.
Europa ulazi u novu fazu financijskog sustava u kojoj se granice između tradicionalnog bankarstva i digitalne imovine sve više brišu.
To otvara nove poslovne prilike, ali i potpuno nove oblike sistemskog rizika.
SAD je tijekom SVB krize pokazao da može vrlo brzo intervenirati kako bi zaustavio paniku.
Europa možda neće imati isti manevarski prostor.
A upravo bi to moglo postati najveći problem ako iduća velika financijska kriza ponovno krene iz spoja kripta i bankarskog sustava.
