Europska središnja banka (ESB) upozorila je da kombinacija geopolitičkih sukoba, nestabilne američke trgovinske politike i rastuće globalne fragmentacije povećava rizik od nove financijske krize. U središtu zabrinutosti nalazi se politika američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali i sve veći strah da tržišta ozbiljno podcjenjuju moguće posljedice rata na Bliskom istoku.
Poruka iz Frankfurta posebno je važna jer dolazi u trenutku kada financijska tržišta još uvijek djeluju relativno stabilno, unatoč rastućim globalnim tenzijama.
No upravo to ESB smatra potencijalnim problemom.
Najveći rizik možda nije sama kriza — nego uvjerenje investitora da se ozbiljna kriza ne može dogoditi.
ESB upozorava na opasnu kombinaciju geopolitike i visokog duga
U novom izvješću o financijskoj stabilnosti ESB upozorava da bi geopolitički sukobi mogli pokrenuti ozbiljne poremećaje na tržištima zbog kombinacije nekoliko faktora:
- visoke zaduženosti država
- napuhanih cijena imovine
- rasta troškova financiranja
- energetskih poremećaja
- slabljenja globalnog rasta
Posebno zabrinjava mogućnost da investitori naglo promijene percepciju rizika država i kompanija ako se geopolitičke tenzije dodatno pogoršaju.
“Dok je zasad cjelovit učinak rata nejasan, posljedice za globalnu ekonomiju i financijsku stabilnosti postaju sve ozbiljnije kako vrijeme odmiče”, smatra De Guindos.
ESB upozorava da tržišta trenutno možda računaju na previše blage posljedice rata između Irana i Izraela te da bi eventualna eskalacija mogla izazvati puno snažnije tržišne reakcije nego što se danas očekuje.
Drugim riječima, problem nije samo rat — nego potencijalno pogrešna procjena tržišta koliko taj rat može destabilizirati globalnu ekonomiju.
Trumpova politika postaje faktor financijske nestabilnosti
Posebno je značajno što ESB otvoreno povezuje američku politiku s rastom sistemskih rizika.
U izvješću se navodi da stalne promjene carinske politike, najave novih tarifa, povlačenja odluka i sve slabija predanost SAD-a međunarodnoj suradnji povećavaju globalnu neizvjesnost.
“Neizvjesnost oko predanosti SAD-a međunarodnoj suradnji povećava rizik od geoekonomske i regulatorne fragmentacije globalno”, navode stručnjaci ESB-a.
To je važna poruka jer pokazuje da europske institucije sve ozbiljnije promatraju američku politiku ne samo kao politički nego i kao financijski rizik.
Posljednjih godina tržišta su navikla na agresivne geopolitičke poteze, trgovinske sukobe i sankcije. Međutim, ESB sada upozorava da takvo okruženje postupno razgrađuje stabilnost globalnog ekonomskog sustava.
Globalna ekonomija desetljećima je funkcionirala na pretpostavci relativno stabilnih pravila međunarodne trgovine. Ta pretpostavka danas sve više nestaje.
ESB upozorava i na novi val kibernetičkih prijetnji
Financijski rizici više se ne odnose samo na ratove, kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... i dug.
ESB upozorava da umjetna inteligencija otvara potpuno novu dimenziju sistemskih prijetnji, posebno kroz sofisticiranije kibernetičke napade i hibridno ratovanje.
“Takve prijetnje samo povećavaju sveukupne rizike, posebice ako ciljaju ključnu infrastrukturu. Novi modeli umjetne inteligencije povećavaju opasnost od kibernetičkih napada koji mogu izazvati teške i raširene poremećaje”, navodi se u izvješću.
Prema pisanju Financial Timesa, ESB je ovoga tjedna organizirao sastanak s velikim europskim bankama upravo zbog zabrinutosti oko operativnih ranjivosti povezanih s naprednim AI modelima.
“Banke moraju puno više ulagati u kibernetičku sigurnost, i to ne samo velike. I manje banke mogu nositi sistemski rizik”, istaknuo je De Guindos.
To pokazuje koliko se percepcija financijske sigurnosti promijenila.
Nekada su najveći rizici bili vezani uz bankarske bilance i tržišta kapitala.
Danas financijsku stabilnost mogu ugroziti i algoritmi, digitalna infrastruktura i kibernetički napadi.
Privatni krediti i hedge fondovi postaju nova siva zona financijskog sustava
ESB je izrazio zabrinutost i zbog ubrzanog rasta privatnog kreditiranja izvan tradicionalnog bankarskog sustava.
Takvi oblici financiranja često su manje transparentni, slabije regulirani i teže ih je nadzirati tijekom tržišnih šokova.
Istodobno raste zabrinutost zbog sve većeg utjecaja hedge fondova i drugih investitora osjetljivih na kratkoročna tržišna kretanja.
Ako geopolitičke tenzije nastave povećavati troškove zaduživanja, dio kompanija i država mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima servisiranja dugova.
To dodatno povećava rizik naglih tržišnih korekcija.
Najvažniji zaključak ESB-a
Najvažnija poruka iz Frankfurta nije samo upozorenje na pojedinačne rizike.
ESB zapravo upozorava da globalni financijski sustav ulazi u razdoblje u kojem se istodobno gomilaju:
- geopolitički sukobi
- trgovinska fragmentacija
- visoka zaduženost
- rast troškova kapitala
- energetska nestabilnost
- kibernetičke prijetnje
- rizici umjetne inteligencije
Takva kombinacija povećava mogućnost da relativno ograničen šok preraste u mnogo veći financijski problem.
A upravo je to ono što centralne banke danas najviše zabrinjava.
Tržišta još uvijek djeluju mirno. ESB upozorava da bi upravo ta opuštenost mogla postati najveći rizik.
