Rast cijena energenata 2026 mogao bi postati jedan od najvećih ekonomskih rizika za globalno gospodarstvo. Svjetska banka upozorava da bi eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla izazvati snažan rast cijena nafte, hrane i inflacije diljem svijeta.
Prema najnovijem izvješću banke, rast cijena energenata 2026. godine mogao bi dosegnuti čak 24 posto. To bi predstavljalo najveći energetski šok od ruske invazije na Ukrajinu prije četiri godine.
Kako piše Reuters, takav scenarij ne bi pogodio samo tržište nafte i plina. Posljedice bi se prelile na inflaciju, opskrbu hranom, kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... i troškove života diljem svijeta.
Rast cijena energenata 2026. mogao bi pokrenuti novi inflacijski val
Osnovni scenarij Svjetske banke pretpostavlja da će najveći poremećaji povezani s ratom na Bliskom istoku završiti tijekom svibnja.
No čak i u tom blažem scenariju očekuje se snažan rast cijena roba.
Ukupne cijene sirovina tijekom 2026. mogle bi porasti 16 posto. Glavni razlog su skuplji energenti, gnojiva i industrijski metali.
Ključni faktor ostaje Hormuškom tjesnac, kroz koji je prije sukoba prolazilo oko 35 posto globalne pomorske trgovine sirovom naftom.
Svjetska banka procjenjuje da bi se promet kroz Hormuški tjesnac mogao postupno normalizirati do listopada. Ipak, upozorava da su rizici izrazito usmjereni prema dodatnom rastu cijena ako poremećaji potraju.
Napadi na energetsku infrastrukturu i problemi u pomorskom prometu već su izazvali jedan od najvećih šokova u opskrbi naftom u modernoj povijesti.
Nafta Brent mogla bi dosegnuti 115 dolara
Cijene nafte nastavile su rasti i tijekom ovog tjedna, dok pokušaji smirivanja sukoba između SAD-a i Irana zasad ne daju rezultate.
Prema podacima Svjetske banke, cijena sirove nafte Brent Crude sredinom travnja bila je više od 50 posto viša nego na početku godine.
Banka sada procjenjuje da bi prosječna cijena Brenta tijekom 2026. mogla dosegnuti 86 dolara po barelu, u odnosu na 69 dolara godinu ranije.
U težem scenariju prosječna cijena mogla bi narasti čak na 115 dolara po barelu.
Takav rast imao bi snažan efekt na transport, proizvodnju, logistiku i cijene gotovo svih proizvoda u globalnoj ekonomiji.
Hrana postaje sljedeća velika žrtva energetske krize
Poseban problem predstavlja tržište hrane.
Svjetska banka očekuje rast cijena gnojiva od čak 31 posto tijekom 2026. godine, dok bi cijena uree mogla skočiti gotovo 60 posto.
Urea je jedno od najvažnijih dušičnih gnojiva, a njezina proizvodnja snažno ovisi o cijeni prirodnog plina.
Skuplja gnojiva povećavaju troškove poljoprivrede. Istodobno smanjuju profitabilnost farmi i dodatno opterećuju opskrbu hranom.
Prema procjenama Svjetskog programa za hranu, još 45 milijuna ljudi moglo bi se ove godine suočiti s akutnom nestašicom hrane ako rat potraje.
Inflacija i dug ponovno postaju globalni problem
Glavni ekonomist Svjetske banke Indermit Gill upozorio je da rat stvara višestruke ekonomske udare.
“Rat pogađa globalno gospodarstvo u valovima. Prvo kroz više cijene energije, zatim kroz skuplju hranu i na kraju kroz višu inflaciju koja podiže kamatne stope i čini dug još skupljim”, rekao je Gill.
Najveći teret, prema njegovim riječima, ponovno će snositi siromašnije zemlje i visoko zadužena gospodarstva.
Svjetska banka procjenjuje da bi inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u zemljama u razvoju tijekom 2026. mogla dosegnuti prosječnih 5,1 posto, dok bi gospodarski rast usporio na svega 3,6 posto.
Trošak krize mogao bi premašiti bilijun dolara
Rast cijena neće se zadržati samo na energiji i hrani.
Očekuje se i snažan rast cijena industrijskih metala poput aluminija, bakra i kositra, dok bi cijene plemenitih metala mogle porasti prosječno 42 posto zbog povećane potražnje za sigurnim utočištima.
Analiza MMF-a pokazuje da bi samo rast cijena nafte i plina mogao globalno gospodarstvo stajati oko 600 milijardi dolara, čak i ako se situacija u Hormuškom tjesnacu relativno brzo stabilizira.
Ako poremećaji potraju, ukupni ekonomski trošak za države, kompanije i kućanstva mogao bi premašiti bilijun dolara.
To znači da tržišta više ne promatraju rat na Bliskom istoku samo kao regionalni sigurnosni problem.
Sve više ga vide kao potencijalni okidač nove globalne ekonomske krize.
