Njemačka ulazi u razdoblje najvećeg fiskalnog zaokreta posljednjih desetljeća.
Prema nacrtu proračuna koji priprema vlada u Berlinu, novo zaduženje Njemačke u 2027. godini moglo bi dosegnuti čak 196,5 milijardi eura. Glavni razlog snažnog rasta rashoda nisu samo infrastrukturni projekti, nego prije svega eksplozija vojnih troškova i rast kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ....
Time Njemačka postupno napušta model stroge fiskalne discipline koji je desetljećima bio jedno od ključnih obilježja njezine ekonomske politike.
Novo zaduženje Njemačke raste zbog obrane i kamata
Prema planu vlade, redovni savezni proračun uključivat će novo zaduženje od 110,8 milijardi eura za financiranje tekućih rashoda države.
No kada se uključe posebni fondovi za obranu, infrastrukturu i klimatske projekte, ukupni iznos novog duga raste na gotovo 200 milijardi eura.
Ukupna potrošnja savezne vlade u 2027. godini trebala bi dosegnuti 543,3 milijarde eura, dok projekcije pokazuju rast na više od 625 milijardi eura do kraja desetljeća.
Posebno snažno rastu izdvajanja za vojsku.
Njemački vojni proračun trebao bi u 2027. dosegnuti 105,8 milijardi eura, a do 2030. godine približiti se razini od 180 milijardi eura. To bi predstavljalo oko 3,1 posto njemačkog BDP-a.
Dodatnih 27,5 milijardi eura planirano je kroz posebne fondove za vojsku, dok bi za infrastrukturu i klimatske projekte bilo izdvojeno još 58,2 milijarde eura.
Berlin mijenja fiskalnu filozofiju
Njemačka je desetljećima bila simbol proračunske discipline unutar Europe.
Politika ograničenog zaduživanja i takozvane “dužničke kočnice” dugo je bila temelj njemačkog ekonomskog modela.
No geopolitičke promjene, rat u Ukrajini, sigurnosni pritisci i usporavanje europskog gospodarstva prisiljavaju Berlin na potpuno drugačiji pristup.
Država sada paralelno pokušava:
- povećati obrambene kapacitete,
- modernizirati infrastrukturu,
- financirati zelenu tranziciju,
- i održati konkurentnost industrije.
Sve to značajno povećava potrebu za novim financiranjem.
Kamate postaju sve veći problem
Jedan od najvećih pritisaka na njemački proračun više nisu samo rashodi za vojsku, nego i troškovi kamata.
Prema projekcijama, izdaci za kamate već sljedeće godine rastu s 30,3 na 42,7 milijardi eura.
Do kraja desetljeća mogli bi se više nego udvostručiti.
To pokazuje koliko je razdoblje jeftinog novca praktično završeno za europske države.
Godinama je Njemačka mogla financirati dug uz minimalne troškove zahvaljujući izrazito niskim kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji.... Sada rast kamata postupno postaje jedan od najvećih fiskalnih izazova.
Pripremaju se reforme i moguće nove porezne mjere
Istodobno vlada pokušava pronaći prostor za kontrolu rashoda.
Ministar financija Lars Klingbeil najavio je paket strukturnih reformi kojim bi se ostvarile uštede od oko 20 milijardi eura.
Detalji još nisu objavljeni, ali među opcijama se spominju:
- smanjenje subvencija,
- reforme socijalnog sustava,
- te novi porezi i nameti.
Među mogućim novim opterećenjima nalaze se porezi povezani s plastikom, šećerom i kriptovalutama.
Takve mjere pokazuju da Berlin pokušava balansirati između većih ulaganja i političkog pritiska da se dugoročno zadrži kontrola nad javnim financijama.
Europa ulazi u eru skuplje države
Njemački proračunski plan važan je i za ostatak Europe.
Kada najveće europsko gospodarstvo snažno povećava vojnu potrošnju, infrastrukturna ulaganja i zaduženje, to postaje signal šire promjene ekonomskog modela kontinenta.
Europa ulazi u razdoblje u kojem države ponovno preuzimaju veću ulogu u financiranju sigurnosti, industrije i strateških projekata.
A upravo zato novo zaduženje Njemačke nije samo fiskalno pitanje Berlina.
Radi se o pokazatelju kako izgleda nova ekonomska faza Europe — faza u kojoj sigurnost, infrastruktura i geopolitika postaju važniji od stare politike štednje.
