Toksično upravljanje može ozbiljno narušiti motivaciju zaposlenika, ali i dugoročno smanjiti profit tvrtke. Iako se liderstvo često povezuje s autoritetom i donošenjem odluka, njegova suština zapravo leži u služenju ljudima i razvoju njihovog potencijala.
Nakon gotovo tri desetljeća proučavanja liderstva, razgovora s brojnim menadžerima i rada s klijentima, jasno je da mnogi lideri ne uspijevaju ispuniti tu ulogu. Umjesto toga, razvijaju obrasce ponašanja koji guše inicijativu i slabe organizacije.
U nastavku su najčešće prakse toksičnog upravljanja koje mogu deangažirati zaposlenike.
Prekomjerna birokracija
Jedan od jasnih znakova toksičnog upravljanja je pretjerana birokracija.
U takvim organizacijama gotovo svaka odluka prolazi kroz više razina odobrenja. U proces su uključeni odbori, radne skupine i brojni menadžeri.
Takav sustav usporava rad i šalje poruku zaposlenicima: “Ne vjerujemo vam dovoljno da sami donesete odluku.”
Gomilanje informacija
Menadžeri koji skrivaju informacije često to rade kako bi zadržali moć i kontrolu. No takav pristup brzo uništava povjerenje u timu. Ljudi osjećaju da su isključeni iz važnih procesa.
Suprotno tome, lideri koji otvoreno dijele informacije stvaraju transparentno okruženje i jačaju povjerenje.
Prisvajanje zasluga za tuđi rad
Tim napravi odličan posao, a menadžer preuzme sve zasluge. Ovakvo ponašanje je čest primjer toksičnog upravljanja. Zaposlenici ostaju bez priznanja za svoj trud.
Bez pohvale i javnog priznanja uspjeha, moral tima brzo pada.
Nejasna i nedosljedna komunikacija
Loša komunikacija može stvoriti veliku zbrku u organizaciji. Menadžer u ponedjeljak daje jedan smjer, a već u srijedu ga mijenja. Pritom često ne obavijesti tim.
Takva situacija stvara dojam da “desna ruka ne zna što lijeva radi.”
Odsutno vodstvo
Jedan od najpodcjenjenijih problema je takozvano odsutno vodstvo. Takvi lideri fizički su prisutni, ali mentalno odsutni. Rijetko se uključuju u rad tima ili pružaju podršku zaposlenicima.
Ovakvi menadžeri mogu tiho potkopavati organizacijsko zdravlje, iako često prolaze neprimijećeno.
Mikromenadžment
Mikromenadžment je klasičan oblik toksičnog upravljanja. Takvi menadžeri teško delegiraju zadatke. Često ponovno rade posao koji su već dodijelili zaposlenicima. Oni također detaljno propisuju svaki korak rada, stalno traže odobrenja i inzistiraju na čestim izvještajima.
U takvom okruženju zaposlenici se osjećaju zarobljeno, podcijenjeno i bez autonomije. Dugoročno, mnogi odluče potražiti posao kod konkurencije.
Zašto toksično upravljanje šteti organizacijama
Toksično upravljanje ne šteti samo zaposlenicima. Ono slabi povjerenje, smanjuje inicijativu i usporava rad timova.
Organizacije koje žele dugoročni uspjeh moraju razvijati lidere koji grade povjerenje, dijele informacije i potiču samostalnost.
U suprotnom, toksično upravljanje može postati skriveni razlog zbog kojeg talentirani ljudi odlaze, a rezultati tvrtke stagniraju.
Izvor: INC.; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
