Trgovinski rat SAD-a i EU ne pokazuje znakove smirivanja. Američke prijetnje novim carinama, uključujući i one povezane s potporom Danskoj oko Grenlanda, dodatno su zaoštrile odnose. Bruxelles već gotovo godinu dana razmatra različite opcije odgovora, ali bez konkretne provedbe.
Unatoč brojnim najavama, mjere zasad ostaju na papiru. Razlog leži u procjeni rizika, ali i u ograničenim mogućnostima EU-a da učinkovito uzvrati.
Zašto su američke usluge ključna točka trgovinskog rata SAD-a i EU
Za razliku od robne razmjene, SAD u sektoru usluga ima snažan trgovinski višak u odnosu na EU. Riječ je o iznosu od oko 150 milijardi eura godišnje. Upravo zato su se u Bruxellesu u više navrata spominjale američke tehnološke i financijske usluge kao potencijalna meta.
Među opcijama su se našli porez na digitalno oglašavanje te ograničavanje dozvola ili prava intelektualnog vlasništva. Takve mjere izravno bi pogodile tvrtke poput Mete, Googlea ili Amazona.
Eskalacija koju Bruxelles želi izbjeći
Iako te mjere djeluju snažno, njihova primjena nosi ozbiljan rizik eskalacije trgovinskog rata SAD-a i EU. Usluge su osjetljiv segment, a udar na njih bio bi shvaćen kao direktan politički signal.
Prema pisanju Financija, analitičari upozoravaju da bi takav potez izazvao snažan odgovor Washingtona. Tehnološke i financijske kompanije imaju velik utjecaj, a Donald Trump ih je sklon slušati kada su pod pritiskom.
Problem: EU nema dovoljno alternativa američkim uslugama
Jedan od ključnih razloga za oprez leži u ovisnosti EU-a o američkim pružateljima usluga. Platni sustavi poput Vise i Mastercarda su američki, kao i vodeće cloud platforme Microsoft i Amazon Web Services.
Bez realnih europskih zamjena, naglo ograničavanje tih usluga dovelo bi do poremećaja tržišta i rasta cijena. Upravo toga se europski dužnosnici najviše boje.
Digitalna regulativa kao tiho oružje EU
Umjesto izravnih trgovinskih mjera, Bruxelles sve češće koristi pravila tržišnog natjecanja i digitalnu regulativu. Europska komisija već vodi postupke protiv velikih tehnoloških tvrtki zbog kršenja konkurencije, širenja dezinformacija i nedjelovanja protiv ilegalnog sadržaja.
Takvi postupci omogućuju visoke novčane kazne, ali bez formalnog proglašenja trgovinskog sukoba. Europska komisija pritom naglašava da se pravila primjenjuju jednako na sve, bez obzira na zemlju porijekla tvrtke.
Trgovinski rat SAD-a i EU ostaje igra strpljenja
Trgovinski rat SAD-a i EU zasad ostaje ograničen na prijetnje i neizravne mjere. Iako EU ima alate za snažan odgovor, njihova cijena mogla bi biti previsoka. Zato Bruxelles bira oprez, pritisak kroz regulativu i čekanje sljedećeg poteza Washingtona.
U tom okršaju, brute force još uvijek ostaje u ladici.
