Nove globalne carine američkog predsjednika Donald Trump stupile su na snagu po stopi od 10%, iako je ranije najavljeno da bi mogle iznositi 15%. Odluka dolazi nakon što je Vrhovni sud SAD-a blokirao dio širokih uvoznih nameta koje je administracija pokušala uvesti.
Kako prenosi BBC, prema službenim dokumentima carinska stopa od 10% primjenjuje se od utorka, bez dodatne uredbe o povećanju. Bijela kuća zasad nije izdala pojašnjenje o eventualnoj promjeni stope.
Pravna neizvjesnost i rizik od trgovinskog rata
Analitičari upozoravaju da brze i česte promjene carinske politike povećavaju neizvjesnost za globalne kompanije. Carsten Brzeski iz investicijske banke ING ističe da se tržište ponovno suočava s razinom nesigurnosti kakva je viđena prošle godine.
Postoji i povećan rizik od eskalacije trgovinskog sukoba, osobito ako trgovinski partneri SAD-a odluče odgovoriti protumjerama.
Pravna osnova i ograničenja
Privremena carina od 10% uvedena je temeljem Section 122 Zakona o trgovini iz 1974., koji predsjedniku omogućava uvođenje carina do 150 dana bez odobrenja Kongresa.
Administracija je ranije koristila i International Emergency Economic Powers Act (IEEPA), no Vrhovni sud presudio je da je predsjednik prekoračio ovlasti pri uvođenju širokih carinskih mjera prošle godine.
Sudac Brett Kavanaugh u odluci je upozorio da bi eventualni proces povrata carina mogao postati administrativno vrlo složen i kaotičan.
Mogući povrati milijardi dolara
Prema službenim podacima, SAD je već prikupio najmanje 130 milijardi dolara kroz carine uvedene na temelju IEEPA-e. Nakon presude Vrhovnog suda, otvorena je mogućnost da kompanije zatraže povrat tih sredstava.
Logistički gigant FedEx podnio je tužbu tražeći puni povrat carina plaćenih prema IEEPA-i. Istodobno, inicijativa We Pay The Tariffs tvrdi da zastupa više od 900 američkih tvrtki koje zahtijevaju brz i automatski povrat sredstava.
Ipak, pravni stručnjaci izražavaju sumnju da će doći do masovnih povrata, osobito jer je Trump najavio dugotrajne sudske procese.
Utjecaj na poslovni sektor
Carine su dio strategije smanjenja američkog trgovinskog deficita, no deficit je prošlog tjedna dosegnuo novu rekordnu razinu – približno 1,2 bilijuna dolara, što je rast od 2,1% u odnosu na 2024. godinu. Poduzetnici ističu kako promjenjiva carinska politika otežava planiranje investicija.
Što slijedi za globalu trgovinu?
Iako su Trumpove nove carine trenutno postavljene na 10%, tržišta ostaju oprezna. Povećani rizik od trgovinskog rata, pravne tužbe i mogući zahtjevi za povrat sredstava stvaraju dodatnu volatilnost.
Za poslovni sektor to znači nastavak razdoblja visoke neizvjesnosti, uz potrebu za fleksibilnim strategijama upravljanja troškovima i opskrbnim lancima.
