Kina kupuje zlato upravo u trenutku kada dio investitora prodaje plemenite metale. Narodna banka Kine u lipnju je kupila gotovo 15 tona zlata i time nastavila gotovo dvogodišnji niz povećavanja državnih rezervi.
Prema službenim podacima, kineska središnja banka kupila je 480.000 unci zlata, odnosno oko 14,9 tona. Ukupne službene rezerve tako su porasle na približno 2.346 tona, a riječ je o najdužem razdoblju kontinuirane kupnje zlata od 2015. godine.
Na prvi pogled riječ je o još jednoj kupnji plemenitog metala. U stvarnosti, riječ je o dugoročnoj strategiji kojom druga najveća svjetska ekonomija nastoji povećati otpornost svojih međunarodnih rezervi u razdoblju sve izraženijih geopolitičkih napetosti.
Kupnja u trenutku kada tržište odustaje
Vrijeme kupnje nije slučajno.
Zlato je u drugom tromjesečju zabilježilo najveći pad cijene od 2013. godine. Dok su dio ulagača i špekulanata iskoristili korekciju za prodaju, kineska središnja banka pad cijene promatrala je kao priliku za povećanje rezervi.
To jasno pokazuje razliku između središnjih banaka i privatnih investitora.
Privatni ulagači uglavnom razmišljaju kroz mjesece ili godine. Središnje banke planiraju desetljećima. Njihov cilj nije ostvariti kratkoročnu zaradu, nego očuvati vrijednost državnih rezervi i povećati otpornost na geopolitičke i financijske šokove.
Zašto Kina gomila zlato?
Kupnja zlata dio je šire strategije diverzifikacije međunarodnih rezervi.
Iako Kina raspolaže najvećim deviznim rezervama na svijetu, zlato čini manje od deset posto njezine ukupne pričuvne imovine. Za usporedbu, Sjedinjene Američke Države i Njemačka više od dvije trećine svojih službenih rezervi drže upravo u zlatu.
To pokazuje da Kina i dalje ima značajan prostor za povećanje udjela plemenitog metala ako nastavi smanjivati ovisnost o američkom dolaru i jačati otpornost svojih pričuva.
Financijski analitičari ističu da zlato u takvoj strategiji nije tek investicija. Ono nije obveza druge države niti ovisi o bonitetu izdavatelja, zbog čega ga središnje banke smatraju jednim od najsigurnijih oblika međunarodnih rezervi u razdobljima političke i gospodarske neizvjesnosti.
Središnje banke šalju jasnu poruku
Kina nije iznimka, nego dio mnogo šireg globalnog trenda.
Prema najnovijem istraživanju Svjetskog vijeća za zlato, čak 89 posto upravitelja deviznih rezervi očekuje da će središnje banke tijekom sljedećih 12 mjeseci nastaviti povećavati globalne zlatne rezerve. Istodobno, rekordnih 45 posto ispitanih institucija planira povećati vlastite zalihe zlata, što je najveći udio otkako se provodi ovo istraživanje.
U istom izvješću Svjetsko vijeće za zlato zaključuje da središnje banke zlato sve više promatraju kao stratešku pričuvnu imovinu, a ne samo kao zaštitu od inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre.... Geopolitička neizvjesnost, diverzifikacija rezervi i smanjenje ovisnosti o pojedinačnim valutama među glavnim su razlozima nastavka snažne potražnje.
To potvrđuje da kupnja zlata više nije kratkoročna reakcija na tržišna kretanja. Ona postaje sastavni dio dugoročne strategije upravljanja državnim rezervama.
Što to znači za globalna tržišta?
Kupnja gotovo 15 tona zlata sama po sebi neće promijeniti globalno tržište. No potvrđuje trend koji traje već nekoliko godina – središnje banke postaju jedan od najvažnijih izvora potražnje za zlatom.
Time zlato sve više dobiva ulogu strateške pričuvne imovine, a sve manje predstavlja samo zaštitu od inflacije ili tržišnih kriza.
Upravo zato Kina kupuje zlato već gotovo dvije godine bez prekida. Taj kontinuitet pokazuje da se druga najveća svjetska ekonomija ne vodi kratkoročnim kretanjima cijena, nego dugoročnom procjenom geopolitičkih i financijskih rizika.
Nije presudno to što je Narodna banka Kine u jednom mjesecu kupila gotovo 15 tona zlata. Važnije je što takvu strategiju sustavno provodi zajedno s brojnim drugim središnjim bankama. Kada institucije koje upravljaju bilijunima dolara povećavaju udio zlata u svojim rezervama, ne šalju poruku o jučerašnjoj cijeni zlata. Šalju poruku o tome kako vide budućnost globalnog financijskog sustava.
