Europa ponovno otvara raspravu za koju se donedavno činilo da je završena. Španjolska predlaže stvaranje zajedničkog europskog mehanizma zaduživanja. Njegova vrijednost mogla bi dosegnuti 850 milijardi eura godišnje. Na prvi pogled riječ je o još jednoj političkoj inicijativi. U stvarnosti, prijedlog otvara pitanje koje će u sljedećim godinama biti presudno za europsku konkurentnost – može li Europa smanjiti cijenu kapitala i stvoriti financijsko tržište koje će biti ravnopravno američkom?
U dokumentu predstavljenom članicama eurozone Madrid tvrdi da bi zajedničko izdavanje duga povećalo likvidnost tržišta. Istodobno bi stvorilo europsku “sigurnu imovinu” i kompanijama omogućilo povoljnije financiranje. Istodobno, dodatno bi ojačalo međunarodnu ulogu eura i ubrzalo razvoj jedinstvenog tržišta kapitala.
Europa ima jedan problem koji SAD nema
Sjedinjene Američke Države već desetljećima imaju jedinstveno tržište državnih obveznica. Američke državne obveznice predstavljaju referentnu točku za financijska tržišta diljem svijeta te olakšavaju određivanje cijene kapitala za kompanije, banke i investitore.
Europa funkcionira drukčije.
Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska i ostale članice izdaju vlastite državne obveznice, svaka uz različitu razinu rizika i različite kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji.... Takva fragmentacija smanjuje likvidnost tržišta i povećava troškove financiranja gospodarstva.
Zbog toga Španjolska smatra da bi zajednički instrument mogao postati europska referentna vrijednost., usporediva s američkim državnim obveznicamaObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni....
Nije riječ samo o novom dugu
Brojka od 850 milijardi eura godišnje privlači najveću pozornost, ali nije ključ prijedloga.
Madrid tvrdi da bi objedinjavanje dijela potreba financiranja država članica moglo donijeti znatne uštede. Ako bi se zajednički dug izdavao po uvjetima usporedivima s njemačkim obveznicama, godišnje bi se moglo uštedjeti oko pet milijardi eura. Kada bi ukupna vrijednost zajedničkog izdanja dosegnula oko pet bilijuna eura, procijenjene uštede premašile bi 25 milijardi eura godišnje.
Takve brojke objašnjavaju zašto zagovornici prijedloga ne govore samo o zaduživanju nego o učinkovitijem funkcioniranju europskog tržišta kapitala.
Zašto se Europa i dalje ne može dogovoriti?
Ideja zajedničkog europskog duga nije nova. Prijepori oko nje traju još od europske dužničke krize, a ponovno su se intenzivirali tijekom pandemije.
Njemačka i Nizozemska i dalje upozoravaju da bi zajedničko zaduživanje moglo povećati odgovornost fiskalno discipliniranijih država za dug zemalja s većim proračunskim deficitima.
S druge strane, Francuska, Grčka i dio južnoeuropskih članica smatraju da Europa bez zajedničkih financijskih instrumenata teško može konkurirati SAD-u i Kini.
Svjesna tih podjela, Španjolska predlaže dobrovoljni model. U prvoj fazi mehanizam bi mogao okupiti takozvanu “koaliciju voljnih”, odnosno države koje žele zajednički nastupati na tržištu kapitalaTržište kapitala (engl. capital market), u užem smislu pr.... Prema procjenama Madrida, sudjelovanje najmanje pet najvećih izdavatelja državnog duga bilo bi dovoljno da godišnje zajedničko izdanje dosegne oko 550 milijardi eura.
Što bi to značilo za kompanije?
Za poslovni sektor ovo nije rasprava o javnom dugu nego o cijeni novca.
Dublje i likvidnije tržište zajedničkih europskih obveznica moglo bi smanjiti troškove financiranja banaka i kompanija te investitorima ponuditi sigurniju i atraktivniju referentnu imovinu. Dugoročno bi to moglo povećati dostupnost kapitala, olakšati prekogranična ulaganja i dodatno potaknuti razvoj jedinstvenog europskog tržišta kapitala.
Drugim riječima, cilj prijedloga nije samo prikupiti više novca nego stvoriti uvjete u kojima će europske kompanije lakše financirati rast i konkurirati globalnim rivalima.
Rasprava koja nadilazi proračun
Prijedlog dolazi u trenutku kada Europska unija pregovara o novom višegodišnjem proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Upravo zato rasprava o zajedničkom zaduživanju dobiva dodatnu političku težinu.
Hoće li prijedlog dobiti potrebnu potporu, zasad je neizvjesno. No činjenica da se zajednički europski dug ponovno ozbiljno razmatra pokazuje da Bruxelles traži nova rješenja za jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva.
Ako Europa želi smanjiti zaostatak za SAD-om u privlačenju kapitala i financiranju inovacija, pitanje zajedničkog zaduživanja više neće biti samo fiskalna tema. Postat će jedno od ključnih pitanja budućeg gospodarskog razvoja Europske unije.
