Godinama smo se bili primorani naviknuti da međunarodna plaćanja imaju svoja ograničenja. Radno vrijeme banaka, vikendi, praznici i različite vremenske zone često znače da prijenos novca traje satima ili čak danima. Iako su digitalne usluge posljednjih godina značajno unaprijedile korisničko iskustvo, infrastruktura koja stoji iza globalnih platnih sustava i dalje se u velikoj mjeri oslanja na procese razvijene prije nekoliko desetljeća.
Upravo zato vijest da će sedamnaest banaka iz šest zemalja započeti testiranje stvarnih transakcija na novoj Swiftovoj blockchainTermin blockchain jednostavno se može prevesti na hrvatski ... infrastrukturi predstavlja mnogo više od još jednog tehnološkog eksperimenta. Riječ je o projektu koji bi mogao označiti početak nove generacije međunarodnih plaćanja.
Što se zapravo mijenja?
Swift je desetljećima globalni standard za razmjenu financijskih poruka između banaka. Važno je naglasiti da Swift nije sustav koji prenosi novac, već mreža koja omogućuje sigurnu komunikaciju između financijskih institucija.
Sada ta mreža dobiva potpuno novu dimenziju.
Nova infrastruktura temelji se na zajedničkoj blockchain knjizi (shared ledger) koja omogućuje bankama izdavanje i upravljanje tokeniziranim depozitima. Pojednostavljeno rečeno, riječ je o digitalnom prikazu novca koji izdaje sama banka, a koji se može prenositi gotovo trenutačno između sudionika sustava.
Za korisnika to znači mogućnost slanja sredstava izvan uobičajenog radnog vremena, uključujući noći, vikende i praznike, dok se konačna namira i dalje odvija kroz postojeće regulirane platne sustave.
Drugim riječima, banke ne odbacuju postojeću infrastrukturu nego je nadograđuju tehnologijom koja omogućuje znatno veću brzinu i fleksibilnost.
Kako će se unaprijediti međunarodni platni promet, a gospodarstvo dobiti bolj uslugu
Najveći dobitnici ovakvog modela mogli bi biti upravo poslovni korisnici. Kompanije koje posluju na međunarodnim tržištima svakodnevno upravljaju velikim iznosima likvidnosti. Kašnjenje od jednog ili dva dana može značiti blokirana sredstva, odgođena plaćanja dobavljačima ili dodatne troškove financiranja.
Ako sredstva postanu dostupna gotovo odmah, poduzeća će učinkovitije upravljati novčanim tokom, smanjiti potrebu za viškom likvidnosti te brže reagirati na poslovne prilike. Posebno će koristi imati kompanije koje posluju globalno, rade s različitim vremenskim zonama ili imaju kompleksne lance dobave.
Blockchain bez kriptovaluta
Jedna od najvećih zabluda kada se spominje blockchain jest pretpostavka da je riječ isključivo o kriptovalutama.
Ovaj projekt pokazuje upravo suprotno. Swift ne razvija novu digitalnu valutu niti pokušava zamijeniti postojeći bankarski sustav. Cilj je iskoristiti prednosti blockchain tehnologije – sigurnost, transparentnost i brzinu – unutar potpuno reguliranog financijskog okruženja. Tokenizirani depoziti ostaju obveza banke prema klijentu, baš kao i klasični depoziti. Razlika je samo u tehnologiji kojom se njima upravlja.
To omogućuje zadržavanje svih postojećih regulatornih standarda vezanih uz upravljanje rizicima, sprječavanje pranja novca, usklađenost poslovanja i zaštitu korisnika.
Pogled prema budućnosti
Možda je još važnije ono što ovaj projekt otvara u budućnosti. Swift već najavljuje razvoj funkcionalnosti poput programabilnog novca i tzv. agentic commercea, modela u kojem će inteligentni digitalni agenti moći samostalno izvršavati financijske transakcije prema unaprijed definiranim pravilima.
Primjerice, pametni sustav mogao bi automatski platiti dobavljača čim roba stigne u skladište ili izvršiti plaćanje čim se ispune ugovoreni uvjeti. Time bi se značajno ubrzali poslovni procesi i smanjila potreba za ručnim intervencijama.
Iako će proći određeno vrijeme prije nego što ovakva rješenja postanu svakodnevica, pilot-projekt pokazuje da bankarska industrija više ne promatra blockchain kao eksperimentalnu tehnologiju, nego kao konkretan alat za rješavanje stvarnih poslovnih izazova.
Bankarstvo posljednjih godina prolazi kroz najveću transformaciju od pojave internetskog bankarstva. Umjetna inteligencija, otvoreno bankarstvo, tokenizacija i digitalna imovina postupno mijenjaju način na koji razmišljamo o novcu.
Swiftov projekt još nije potpuna revolucija, ali predstavlja vrlo važan korak prema svijetu u kojem međunarodna plaćanja više neće ovisiti o radnom vremenu banaka ili državnim granicama.
Ako pilot bude uspješan, budućnost financijskih transakcija mogla bi izgledati vrlo jednostavno – novac će biti dostupan onda kada ga korisnici trebaju, a ne kada to dopušta infrastruktura stara nekoliko desetljeća.
Upravo zato ovaj projekt vrijedi pratiti. Ne zato što donosi još jedan tehnološki trend, nego zato što pokazuje kako će izgledati sljedeća generacija globalnog bankarstva.
Autor: FinExtra / prijevod i prilagodba Financa.ba. Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
