Odnos između zlata i inflacije često se prikazuje mnogo jednostavnijim nego što doista jest. Zbog toga ne čudi što zlato ponovno ruši jedno od najtvrdokornijih investicijskih uvjerenja – da njegova cijena mora rasti svaki put kada inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... ubrza.
Cijena zlata spustila se oko 1,1 posto na 4.064 dolara po unci jer investitori sve više računaju na nova povećanja kamatnih stopa u SAD-u, dok jačanje dolara dodatno smanjuje privlačnost plemenitog metala. Pad možda ne izgleda dramatično, ali uklapa se u mnogo širu priču. Nakon što je u siječnju 2026. dosegnulo povijesni rekord od 5.405 dolara po unci, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, uslijedila je korekcija koja je cijenu spustila približno 25 posto ispod vrhunca.
Sve se to događa u trenutku kada američka inflacija doseže najvišu razinu u posljednje tri godine. Na prvi pogled djeluje nelogično. U stvarnosti, tržište šalje vrlo jasnu poruku.
Zlato nije jednostavna oklada na inflaciju. Zlato je oklada na povjerenje – ili nepovjerenje – u sposobnost središnjih banaka da kontroliraju gospodarstvo.
To je razlog zbog kojeg visoka inflacija sama po sebi više nije dovoljna da pokrene novi veliki rast cijene plemenitog metala.
Inflacija sama po sebi nije dovoljna
Većina građana zamišlja jednostavnu jednadžbu: cijene rastu, novac gubi vrijednost, zlato mora poskupjeti.
Financijska tržišta rijetko funkcioniraju tako jednostavno.
Pravo pitanje nije kolika je inflacija. Pravo pitanje je što će zbog te inflacije učiniti središnje banke.
Upravo zato je tržište posljednjih tjedana usmjereno prema američkom Fedu. Kevin Warsh, koji je 22. svibnja 2026. službeno preuzeo dužnost predsjednika Feda, zauzeo je znatno čvršći stav od onoga kojem su se investitori nadali.
Umjesto rasprave o smanjenju kamata, tržište sada sve ozbiljnije računa na nova povećanja. Fed futures ugovori sugeriraju jedno povećanje kamatnih stopa do rujna i gotovo dva do kraja godine. Prije samo nekoliko mjeseci prevladavalo je uvjerenje da će Fed krenuti u ciklus smanjenja kamata.
Takav zaokret mijenja gotovo sve investicijske izračune.
Kada kamate rastu, zlato ne gubi zato što inflacija nestaje. Gubi zato što se pojavljuju atraktivnije alternative za ulaganje.
Pravi protivnik zlata nisu cijene nego realni prinosi
Najveća zabluda među ulagačima jest uvjerenje da je inflacija glavni pokretač cijene zlata.
U stvarnosti su mnogo važniji realni prinosi.
Realni prinos na američke 10-godišnje TIPS obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... trenutno iznosi oko 2,28 posto, dok klasična 10-godišnja američka državna obveznica donosi oko 4,51 posto prinosa.
To znači da investitori danas mogu dobiti i sigurnost i konkretan povrat na kapital. U takvom okruženju zlato, koje ne isplaćuje kamatu niti dividenduDividenda je dio dobiti dioničkom društvu koji se isplaću..., mora se natjecati s vrlo ozbiljnom konkurencijom.
Zato je priča o zlatu zapravo priča o oportunitetnom trošku. Svaki dolar uložen u zlato nije uložen u obveznicu koja nosi prinos, dionicu koja generira dobit ili depozit koji ponovno postaje zanimljiv.
Zlato se ne natječe s inflacijom. Natječe se s prinosimaPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan....
Ta razlika možda zvuči tehnički, ali upravo ona objašnjava zašto zlato ponekad pada upravo onda kada inflacija raste.
Dionice i AI boom dodatno smanjuju privlačnost zlata
Pritisak na zlato ne dolazi samo s tržišta obveznica.
Američke kompanije nastavljaju ostvarivati snažan rast dobiti. Zarade kompanija iz indeksa S&P 500 porasle su 25 posto u prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a analitičari očekuju nastavak dvoznamenkastog rasta i tijekom sljedećih kvartala.
Posebno važnu ulogu imaju kompanije povezane s umjetnom inteligencijom. Investicije u podatkovne centre, napredne čipove i AI infrastrukturu nastavljaju privlačiti kapital iz cijelog svijeta.
Za institucionalne ulagače to znači da postoji tržište koje ne nudi samo zaštitu nego i potencijal snažnog rasta.
Kada obveznice nude prinos, a dionice rast dobiti, zlato mora imati vrlo snažan razlog da privuče novi kapital.
Taj razlog najčešće dolazi iz geopolitičkih napetosti, financijskih kriza ili ozbiljnog gubitka povjerenja u monetarnu politiku.
Središnje banke mijenjaju pravila igre
Ipak, priča o zlatu više se ne može objasniti samo kroz kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... i prinose.
Posljednjih godina središnje banke kupuju rekordne količine zlata. Kina, Indija, Turska i brojne zemlje Bliskog istoka povećavaju svoje zlatne rezerve kako bi smanjile ovisnost o američkom dolaru i ojačale otpornost svojih financijskih sustava.
To predstavlja jednu od najvećih promjena na tržištu plemenitih metala u posljednjem desetljeću.
Nekada je Fed gotovo sam određivao smjer zlata. Danas sve veću ulogu imaju geopolitički motivirane kupnje središnjih banaka.
Zlato više nije samo investicijska imovina. Ono postaje i strateški alat monetarne sigurnosti.
Zbog toga je tradicionalna veza između zlata i realnih prinosa posljednjih godina djelomično oslabila.
Europa ponovno otkriva vrijednost kamata
Promjene nisu ograničene samo na Sjedinjene Države.
Europska središnja banka je u lipnju podigla kamatne stope za dodatnih 25 baznih bodova te procijenila da će inflacija eurozone tijekom 2026. iznositi oko 3 posto.
To je važna poruka za europske štediše i investitore.
Nakon godina gotovo besplatnog novca, depoziti i obveznice ponovno postaju relevantan dio strategije očuvanja kapitala. Zlato više nije jedina jednostavna obrana od inflacije.
Pitanje za europske ulagače više nije treba li kupiti zlato, nego koliki dio portfelja ima smisla držati u zlatu kada druge sigurnije klase imovine ponovno nude prinos.
Zašto je priča o zlatu u BiH drugačija
Globalna tržišta zlato promatraju kroz prizmu kamata, dolara i monetarne politike. U Bosni i Hercegovini slika je nešto drukčija.
Međunarodni monetarni fond za 2026. godinu prognozira inflaciju od 4,5 posto i rast BDP-a od 2,2 posto.
Za dio građana zlato nije samo investicija. Ono je oblik štednje, obiteljska sigurnost i imovina koja se može fizički držati i prenijeti budućim generacijama.
Veliki fondovi u New Yorku ili Londonu prate realne prinose, dolar i odluke Feda. Građani u BiH često razmišljaju mnogo praktičnije: kako zaštititi vrijednost novca i sačuvati dio imovine od neizvjesnosti.
Upravo zato zlato na lokalnom tržištu ima i financijsku i psihološku funkciju.
To ne znači da je svaka kupnja zlata racionalna investicijska odluka. Cijene mogu snažno oscilirati, a ulagači koji kupuju tijekom rekordnih uzleta često moraju dugo čekati povrat uloženog kapitala.
Što investitor danas zapravo bira
Za ozbiljnog ulagača pitanje nije treba li kupiti zlato ili ne.
Pitanje je što zlato može ponuditi u usporedbi s drugim oblicima ulaganja.
Američke državne obveznice nude prinos i relativnu sigurnost. Dionice nude sudjelovanje u rastu dobiti kompanija. Zlato nudi zaštitu od sistemskih rizika i geopolitičkih šokova.
Zbog toga ono ne treba biti promatrano izolirano, nego kao dio šire investicijske strategije.
Najveća pogreška je promatrati zlato kao automatski odgovor na inflaciju. Najveća vrijednost zlata pojavljuje se onda kada tržišta izgube povjerenje u sposobnost institucija da kontroliraju krize.
Priča o zlatu i inflaciji zapravo je priča o kamatamaKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ..., realnim prinosima i povjerenju investitora.
To je ujedno i najvažnija lekcija koju investitori mogu izvući iz događaja tijekom 2026. godine.
Zlato nije oklada na inflaciju. Zlato je oklada na nepovjerenje. Kada investitori vjeruju da središnje banke mogu kontrolirati inflaciju, obveznice ponovno nude prinos, a kompanije povećavaju dobit, zlato gubi dio svoje privlačnosti. Kada to povjerenje nestane, zlato se vraća u središte tržišne priče.
⇛ Pri preuzimanju sadržaja obvezno navesti izvor i postaviti poveznicu na originalni članak.
