Kriza na Bliskom istoku i ograničavanje prolaska kroz Hormuški tjesnac dosad su zemlje Perzijskog zaljeva stajali više od 50 milijardi dolara, navodi turska novinska agencija Anadolu, pozivajući se na analizu ankarskog istraživačkog centra za energetiku TESPAM.
Prema podacima analize, u razdoblju od 27. veljače do 30. ožujka izvoz nafte iz Irana, Iraka, Kuvajta, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina pao je za 36,4 posto, na 7,833 milijuna barela dnevno. Prije sukoba te su zemlje zajedno izvozile 12,323 milijuna barela dnevno.
Enormni gubici za energetsku regiju
Zbog smanjenog izvoza, zemlje regije izgubile su 15,275 milijardi dolara prihoda od nafte od početka sukoba. Kada se uključe i poremećaji u sektoru ukapljenog prirodnog plina (LNG), pomorskom prometu, oštećenja energetske infrastrukture te problemi u drugim gospodarskim sektorima, ukupni gubitak premašuje 50 milijardi dolara.
Sukob je, osim energetskog sektora, zakočio i širu gospodarsku aktivnost u regiji. Negativni učinci vidljivi su u proizvodnji, infrastrukturi, logistici, trgovinskim rutama, financijskom sektoru i turizmu.
Čelnik TESPAM-a Oguzhan Akyener istaknuo je da su najveći gubitnici izvoznici iz Perzijskog zaljeva, azijski uvoznici nafte i LNG-a, tankerski prijevoznici te zemlje koje ovise o trgovini kroz Hormuški tjesnac.
Prema analizi, kriza ubrzava promjene na globalnom energetskom tržištu. Na značaju dobivaju nafta iz središnje Azije, plin iz istočnog Mediterana, afrička proizvodnja nafte te američki izvoz LNG-a. Time se, kako navodi Akyener, globalni energetski sustav sve više fragmentira i dijeli na više centara.
Iran ograničio promet kroz tjesnac
Iran je, nakon američko-izraelskih napada, preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem i zabranio tranzit brodovima povezanima sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima. Iranske vlasti pritom tvrde da tjesnac nije potpuno zatvoren te da brodovi „prijateljskih zemalja“ mogu prolaziti uz koordinaciju s mornaricom.
Prema riječima iranskog ministra vanjskih poslova Abasa Arakčija, prolaz je omogućen državama poput Kine, Rusije, Indije, Iraka i Pakistana. Irak, koji je iranski susjed u Perzijskom zaljevu, prije sukoba je izvozio oko 3,4 milijuna barela nafte dnevno, a prihodi od nafte čine oko 90 posto iračkog proračuna.
