Eskalacija vojnog sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji je započeo krajem veljače, izazvala je jedan od najozbiljnijih poremećaja u globalnoj opskrbi energentima u posljednjih nekoliko desetljeća. U središtu krize nalazi se Hormuški tjesnac – ključna pomorska ruta kojom je prije sukoba prolazilo oko 20 posto svjetskih isporuka nafte.
Iran je praktički zaustavio promet kroz taj strateški prolaz, čime je globalno tržište ostalo bez značajnog dijela opskrbe. Posljedice su se odmah prelile na cijene energenata, ali i na šire financijsko okruženje.
Povijesni skok cijena nafte
Rast cijena nafte dodatno je potvrđen najnovijim tržišnim podacima. Američka sirova nafta za isporuku u svibnju porasla je za 0,4 posto, dosegnuvši 101,77 dolara po barelu, dok su cijene tijekom ožujka skočile za oko 51 posto. Time je referentni indeks West Texas Intermediate zabilježio svoj najbolji mjesečni rezultat još od svibnja 2020. godine.
Istodobno, Brent nafta za isporuku u lipnju smanjila je ranije dobitke i kretala se gotovo nepromijenjeno na razini od 103,9 dolara po barelu. Unatoč kratkoročnom smirivanju, globalni benchmark zabilježio je rast veći od 60 posto u ožujku, što predstavlja najsnažniji mjesečni skok još od 1988. godine. Ujedno, ugovor za svibanj zaključio je trgovanje u utorak s rastom od oko 5 posto, na razini od 118,35 dolara po barelu.
Ovakva dinamika cijena jasno signalizira da tržišta ne reagiraju samo na trenutačni poremećaj, već i na rizik dugotrajnije destabilizacije energetskih tokova.
Geopolitičke poruke dodatno destabiliziraju tržišta
Američki predsjednik Donald Trump signalizirao je mogućnost brzog povlačenja američkih snaga iz Irana, navodeći kako bi to moglo uslijediti u roku od “dva do tri tjedna”.
„Odlazimo jer više nema razloga da budemo tamo. Otići ćemo vrlo brzo“, izjavio je Trump novinarima u Bijeloj kući.
Istodobno, odbacio je potrebu za formalnim pregovorima s Iranom, istaknuvši da „Iran ne mora sklapati sporazum… riječ je o novom režimu koji je znatno otvoreniji“. Također je ustvrdio da je spriječio Iran u razvoju nuklearnog oružja.
No, takve izjave nisu smirile tržišta. Naprotiv, dodatno su povećale nesigurnost jer izostanak jasne diplomatske strategije ostavlja prostor za daljnju eskalaciju.
Prijetnje napadima na globalne kompanije
Situaciju dodatno zaoštravaju najave Iranske revolucionarne garde, koja je poručila da će započeti napade na američke kompanije prisutne u regiji. Među potencijalnim metama nalaze se tehnološki i industrijski divovi poput Google, Microsoft, Apple, Intel, IBM, Tesla i Boeing.
Takve prijetnje dodatno podižu razinu rizika za globalne opskrbne lance, osobito u sektorima visoke tehnologije i industrijske proizvodnje.
Stručnjaci upozoravaju: izlazak bez strategije mogao bi značiti poraz
Michael Feller, suosnivač think-tanka Geopolitical Strategy, smatra da se američka administracija nalazi u kompleksnoj poziciji.
„Trump je i dalje u svojevrsnoj blokadi. Povlačenje u ovom trenutku značilo bi priznanje poraza“, ističe Feller. Dodaje kako bi eventualni napadi na civilnu infrastrukturu, o kojima se ranije govorilo, „imali minimalan strateški učinak, osim što bi dodatno pogurali cijene nafte prema gore“ piše CNBC.
Nema formalnih pregovora, ali komunikacija postoji
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi potvrdio je da komunikacija između dviju strana postoji, ali naglašava da se ne radi o pregovorima.
„Primam poruke izravno od američkog izaslanika Witkoffa, kao i ranije, ali to ne znači da smo u pregovorima“, izjavio je. „Nije točna tvrdnja da postoje pregovori s bilo kojom stranom u Iranu. Sve poruke se razmjenjuju putem Ministarstva vanjskih poslova ili sigurnosnih kanala.“
Širenje sukoba na infrastrukturu
Dodatnu zabrinutost izazvao je napad dronovima na skladišta goriva u Kuvajtu, uključujući infrastrukturu međunarodne zračne luke u Kuvajtu. Incident je izazvao veliki požar i dodatno naglasio ranjivost energetske i logističke infrastrukture u regiji.
Tržišta u režimu visokog rizika
Kombinacija vojne eskalacije, blokade ključnih transportnih pravaca i nejasnih političkih signala dovela je globalna tržišta u stanje povećane volatilnosti. Energetski sektor trenutno je epicentar krize, ali njezini učinci već se prelijevaju na inflacijuInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre..., industrijsku proizvodnju i investicijske odluke diljem svijeta.
U kratkom roku, daljnji razvoj situacije ovisit će o tri ključna faktora: stabilnosti Hormuškog tjesnaca, intenzitetu vojnih operacija te spremnosti političkih aktera na deeskalaciju. Bez jasnog smjera prema smirivanju sukoba, tržišta će ostati pod snažnim pritiskom, a cijene energenata na povišenim razinama.
