Zlato i srebro pridružili su se širokoj rasprodaji na tržištima u četvrtak, pri čemu su cijene tih plemenitih metala pale za približno 5%, odnosno 10%. Glavni pokretači pada bili su rastući strahovi od sukoba s Iranom i jačanje inflacijskih pritisaka koji su zahvatili globalna tržišta.
Oštar pad cijena na tržištu metala
Spot cijena zlata pala je za više od 3%, na 4.654,29 dolara po unci, dok su terminski ugovori s dospijećem sljedećeg mjeseca zabilježili pad od oko 5%, na približno 4.648,20 dolara.
Sličan trend zabilježen je i kod srebra. Spot cijena pala je za više od 3%, na 72,62 dolara po unci, dok su terminski ugovori potonuli za više od 8% te zaključili na 71,25 dolara.
Rudarski sektor i ETF-oviETF je investicijski fond čijim se dionicama trguje na burz... pod snažnim pritiskom
Pad cijena metala odrazio se i na dionice rudarskih kompanija te burzovno trgovane fondove (ETF-ove) povezane sa zlatom i srebrom, koji su oslabjeli već u predtržišnom trgovanju. Najveći gubitnik bio je ProShares Ultra Silver ETF, koji je pao za 20% prije otvaranja burze. iShares Silver Trust ETF, ranije u fokusu tzv. “meme” trgovanja, izgubio je 4,4%, dok je Aberdeenov ETF vezan uz fizičko srebro pao za više od 4%.
Među rudarskim kompanijama zabilježeni su značajni gubici: Teck Resources pao je za više od 3%, First Majestic Silver za više od 6%, a Coeur Mining za oko 5%.
Negativan trend proširio se i na europska tržišta. Regionalni indeks Stoxx Europe Basic Resources oslabio je za 6%, dok su dionice Fresnilla, vodećeg svjetskog proizvođača srebra, pale za 9,3%. Rudarski gigant Antofagasta zabilježio je pad od 8,2%.
Geopolitičke napetosti i inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... pokreću rasprodaju
Kretanja na tržištu plemenitih metala dio su šireg trenda izbjegavanja rizika, koji je doveo do istodobnog pada globalnih dionica i državnih obveznica. Europske burze zabilježile su oštar pad već na početku trgovanja, dok terminski ugovori ukazuju na negativno otvaranje američkih tržišta.
U fokusu ulagača i dalje je sukob između SAD-a i Irana, koji ulazi u treći tjedan. Eskalacija potiče strah od energetskog šoka, što dodatno pojačava inflacijske pritiske na globalno gospodarstvo. Cijene nafte i plina porasle su nakon napada na energetska postrojenja u Iranu i Kataru.
Središnje banke pomno prate razvoj situacije. Američke Federalne rezerve zadržale su kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... nepromijenjenima, ističući neizvjesnost povezanu s geopolitičkim napetostima. Slično je postupila i japanska središnja banka, upozorivši na povećane inflacijske rizike uzrokovane aktualnim sukobom.
