Nakon burnog početka godine, zlato i srebro ponovno rastu. Tržište vjeruje da bi mogući mir između SAD-a i Irana mogao otvoriti novu fazu rasta plemenitih metala.
Spot cijena zlata porasla je u četvrtak 1,2 posto i približila se razini od 4.750 dolara po unci, dok su futures ugovori na američko zlato završili oko iste razine.
Srebro je istodobno raslo još snažnije. Spot cijena skočila je tri posto na gotovo 80 dolara po unci, dok su terminski ugovori za srpanj porasli gotovo četiri posto.
Takav povratak interesa dolazi nakon razdoblja u kojem su oba metala prošla kroz snažnu korekciju i neuobičajeno velike dnevne oscilacije.
Od rekordne euforije do tržišne korekcije
Tijekom 2025. godine zlato i srebro bili su među najprofitabilnijim klasama imovine na globalnim tržištima.
Zlato je u jednoj godini poraslo oko 66 posto, dok je srebro eksplodiralo više od 135 posto, dosegnuvši povijesne rekorde.
No početak 2026. donio je potpuno drugačiju dinamiku.
Srebro je krajem siječnja zabilježilo najveći jednodnevni pad još od 1980-ih, dok je zlato izgubilo više od deset posto vrijednosti u odnosu na vrhunac dosegnut početkom godine.
Razlog nije bio samo rat između SAD-a i Irana. Investitori su počeli preispitivati može li zlato zadržati status sigurnog utočišta. Rast cijena energije pojačao je inflacijske pritiske, ojačao dolar i povećao očekivanja viših kamatnih stopa.
Zlato je u sukob ušlo previše “zagrijano”
Ross Norman iz Metals Dailyja smatra da je zlato u ratno razdoblje ušlo već snažno prekupljeno, što je otvorilo prostor za realizaciju profita i povlačenje dijela kapitala iz tržišta.
Kako su cijene nafte rasle, dio investitora preusmjerio se prema američkom dolaru, dok su trgovci počeli zatvarati pozicije u imovini koja je prethodnih mjeseci ostvarila najveće prinose.
Norman smatra da bi mirovni sporazum između Washingtona i Teherana mogao smanjiti pritisak na tržište plemenitih metala. Prema njegovoj analizi, tržište sada reagira kao da je sa zlata i srebra skinuta “ručna kočnica”.
Kamatne stope ostaju ključni faktor
Philippe Gijsels iz BNP Paribas Fortisa smatra da posljednji pad cijena nije označio kraj uzlaznog ciklusa, nego prije fazu konsolidacije nakon ekstremnog rasta iz 2025. godine.
Prema njegovoj procjeni, plemeniti metali posljednjih su mjeseci pokazivali snažnu korelaciju s dioničkim tržištima jer su oba segmenta bila pod pritiskom očekivanja viših kamatnih stopa.
U razgovoru za CNBC upozorio je da rast kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... djeluje poput gravitacije za financijska tržišta — pritišće gotovo svu imovinu, uključujući i zlato i srebro.
No promjena sentimenta ponovno je počela nakon informacija da su SAD i Iran blizu dogovora kojim bi se mogao završiti 69-dnevni sukob.
Tržište sada procjenjuje da bi smirivanje geopolitičkih rizika moglo vratiti fokus investitora na dugoročnije pokretače cijena plemenitih metala.
Središnje banke ne odustaju od zlata
Jedan od najvažnijih razloga zbog kojih analitičari i dalje ostaju optimistični nije kratkoročna geopolitika, nego promjena ponašanja središnjih banaka.
Mnoge države posljednjih godina smanjuju izloženost američkom dugu. Istodobno povećavaju udio zlata u rezervama.
Istodobno, tržište sve više polazi od pretpostavke da svijet ulazi u razdoblje strukturno više inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre..., zbog čega investitori traže veću izloženost realnoj imovini.
Upravo zato dio tržišnih stratega vjeruje da posljednja korekcija nije završetak rasta, nego samo kratkotrajni prekid dugoročnog bikovskog tržišta.
Srebro više ne ovisi samo o investitorima
Dok zlato i dalje dominantno reagira na monetarnu politiku i geopolitičke rizike, srebro danas ima dodatni oslonac u industrijskoj potražnji.
Paul Williams iz Solomon Globala upozorava da je fizička ponuda srebra i dalje ograničena, dok potražnja iz sektora zelenih tehnologija nastavlja snažno rasti.
Solarna industrija, elektrifikacija i ulaganja povezana s umjetnom inteligencijom dodatno povećavaju potražnju za srebrom. Tržište je već sada pod pritiskom ograničene ponude.
Srebro je ključna komponenta u proizvodnji solarnih panela, automobila, računala, mobilnih uređaja i niza industrijskih tehnologija, zbog čega njegova cijena više ne ovisi isključivo o investitorskom sentimentu.
Mir bi mogao različito djelovati na zlato i srebro
Analitičari smatraju da bi eventualni dogovor između SAD-a i Irana mogao imati različit učinak na dva metala.
U slučaju smirivanja sukoba, srebro bi moglo profitirati kroz bolji gospodarski sentiment i jačanje industrijske aktivnosti.
Ako pregovori propadnu, zlato bi vjerojatno prvo reagiralo kao klasično sigurno utočište. No zbog ograničene fizičke ponude i snažne industrijske potražnje srebro bi vrlo brzo moglo sustići taj rast.
To pokazuje koliko se tržište plemenitih metala promijenilo posljednjih godina.
Zlato više nije samo zaštita od krize, a srebro više nije samo industrijski metal. Danas oba tržišta istodobno reflektiraju inflaciju, monetarnu politiku, energetsku tranziciju, umjetnu inteligenciju i geopolitičke odnose.
Ako se geopolitički pritisak smanji, tržište bi fokus moglo vratiti na dugoročne pokretače rasta. To uključuje inflaciju, kupnje zlata od strane središnjih banaka i industrijsku potražnju za srebrom povezanu s energetskom tranzicijom i umjetnom inteligencijom.
