Rutger Bregman, nizozemski povjesničar i publicist, poznat je kao jedan od najutjecajnijih suvremenih mislioca. Njegove ideje o socijalnoj pravdi, ekonomiji i ljudskoj prirodi privlače pažnju širom svijeta. Bregman se ističe jasnim i pristupačnim stilom pisanja, kroz koji zagovara viziju boljeg društva.
Od utopijskih ideja do globalnog bestselera
Sve je započelo prije devet godina knjigom “Utopija za realiste”, u kojoj je istraživao temu radnika, njihovih primanja i zdravog društvenog uređenja. Ta knjiga nije samo rješavala društvene probleme, nego je i poticala na sanjanje velikih, ambicioznih ciljeva. Njezine ideje o univerzalnom osnovnom dohotku i skraćenom radnom tjednu brzo su postale viralne.
Sljedeći veliki iskorak bila je knjiga „Čovječanstvo: Povijest nade“, objavljena tijekom pandemije COVID-19. U njoj Bregman ruši uobičajene mitove o ljudskoj prirodi i tvrdi da su ljudi u svojoj biti dobri. Kroz tu knjigu nudi suosjećajne odgovore na globalne krize, poput ratova i prirodnih katastrofa. Knjiga je postala svjetski bestseler preveden na preko 40 jezika.
Glas kritike bogatih i zagovornik moralne ambicije
Rutger Bregman nije nepoznat u poslovnim krugovima. Njegov govor na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izazvao je veliku pozornost, jer je otvoreno kritizirao bogate zbog porezne utaje. Redovito piše za nekoliko progresivnih medija, gdje artikulira svoje stavove o društvenim nepravdama.
Nedavno je izašla njegova najnovija knjiga pod nazivom „Moralna ambicija“, koja poziva na korištenje vlastitih sposobnosti i znanja za stvaranje društvenog dobra. Autor tvrdi da ambicija može i treba postati moralna misija, dostupna svima, a ne samo privilegiranim pojedincima.
Moralna predanost i nova definicija uspjeha
Izdavači su prepoznali potencijal ove knjige te su autoru ponudili više od milijun eura avansa. No, Bregman neće zadržati niti jedan cent od toga. Svoj prihod namjerava u potpunosti donirati zakladi koju je osnovao, a koja se bavi promjenama u društvu. To pokazuje njegovu duboku predanost idejama o moralu i društvenoj odgovornosti.
Nakon što je popularizirao teme poput univerzalnog osnovnog dohotka, četverodnevnog radnog tjedna i osnovne ljudske ljubaznosti, Bregman sada postavlja pitanje što zapravo znači uspjeh. On nas poziva da redefiniramo uspjeh i preispitamo njegove kriterije.
Jedan od važnih Bregmanovih zaključaka odnosi se na jezik koji koristimo. Dok često smatramo uspjeh povezanim s moći, bogatstvom i statusom, on ističe da to nije jedina valuta života. Ljudi poput socijalnih radnika ili medicinskih sestara, koji pomažu drugima, često ostaju neprepoznati kao uspješni.
Kako Rutger Bregman mjeri sreću i redefinira uspjeh
Bregman postavlja pitanje: koje su prave valute koje određuju kvalitetu života? Novac se često doživljava kao pokazatelj uspjeha, ali on je samo jedan od parametara. Popularnost, obiteljska ljubav i kreativni doprinos također imaju svoju vrijednost.
On nudi i zanimljivu formulu za mjerenje sreće: (R × U) ÷ (K + S), gdje R označava radosne trenutke, U učestalost smijeha, K kasne sate na poslu, a S nepotrebne sastanke. Ova formula podsjeća da kvalitetu života ne određuju samo materijalni faktori.
U knjizi „Moralna ambicija“ Bregman zagovara da društveno dobro postane glavna valuta uspjeha. Za njega je uspješan život onaj koji smanjuje patnju, rješava globalne probleme i zauzima moralne stavove prema važnim pitanjima. On želi da redefiniramo pojam uspjeha, što može promijeniti našu motivaciju i djelovanje.
Inspirativne priče iz svijeta Rutgera Bregmana
Istraživanja pokazuju da je oko 25% zaposlenika u svijetu nezadovoljno svojim radom i smatra ga društveno besmislenim. Ova statistika jasno govori o potrebi za promjenom vrijednosti i prioriteta u radnom svijetu.
Rutger Bregman često ističe da njegov fokus nisu političari ili vođe pokreta, već obični ljudi koji svojim djelima mijenjaju svijet. On navodi primjere poput Thomasa Clarksona, abolicionista iz 18. stoljeća, koji je posvetio život borbi protiv ropstva.
Tu je i priča o Robu Maderu, koji je napustio farmaceutsku industriju nakon što je inspiriran humanitarnim prizorom osnovao Zakladu protiv malarije. Ta organizacija je do sada spasila stotine milijuna ljudi.
Leia Garces, aktivistica protiv zlostavljanja u industriji uzgoja hrane, također je jedan od primjera kako pojedinci mogu utjecati na velike korporacije i društvene prakse. Takve priče ilustriraju Bregmanov pogled na snagu običnih ljudi.
Njegova ideja o moralnoj ambiciji nije samo teorija, već i praktičan poziv svima da učine više za zajednicu. On smatra da svatko može imati ulogu u mijenjanju svijeta na bolje.
Osim pisanja, Bregman organizira i tzv. „SWAT timove“ – male grupe stručnjaka koji se bore protiv globalnih problema. Cilj mu je okupiti ljude s vještinama iz financija, prava i drugih područja za društveno korisne projekte.
Jedan od njegovih inovativnih poteza je kampanja na Wall Streetu s plakatima koji izazivaju financijske stručnjake riječima: „Ako si tako pametan, zašto radiš ovdje?“ Pokušava ih motivirati da se priključe njegovoj borbi za poreznu pravdu.
Ovaj projekt pokazuje kako Bregman želi preusmjeriti talente iz profitnih sektora u oblasti koje zaista mijenjaju svijet. Njegova škola moralne ambicije zamišljena je kao platforma za poticanje ovakvih transformacija, piše Bonitet.
Sve navedeno pokazuje koliko su Bregmanove ideje o uspjehu, društvenoj odgovornosti i moralnoj ambiciji relevantne za suvremeno društvo. Njegova djela potiču na razmišljanje i potiču aktivnost pojedinaca.
