Nova revizija kineskog zakona o vanjskoj trgovini uvodi odredbu prema kojoj vanjska trgovina mora „služiti nacionalnom gospodarskom i društvenom razvoju“ te pridonijeti izgradnji Kine kao „snažne trgovinske nacije“, objavila je državna novinska agencija Xinhua.
Kina je u subotu usvojila izmjene ključnog zakonodavstva s ciljem jačanja sposobnosti Pekinga da vodi trgovinske sporove, ograniči izvoz strateških proizvoda i istodobno dodatno otvori svoje gospodarstvo vrijedno oko 19 bilijuna dolara.
Najnoviju reviziju Zakona o vanjskoj trgovini odobrilo je najviše kinesko zakonodavno tijelo, piše Blic, a ona će stupiti na snagu 1. ožujka 2026. godine. Ovaj potez dio je šireg nastojanja modernizacije trgovinskog pravnog okvira i smanjenja ovisnosti o Sjedinjenim Američkim Državama.
Zakon o vanjskoj trgovini, prvi put donesen 1994. godine, mijenjan je više puta nakon ulaska Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju 2001., posljednji put 2022. godine. On omogućuje vlastima uvođenje protumjera protiv partnera koji ograničavaju kineski izvoz, ali i otvaranje ranije zatvorenih sektora stranim tvrtkama putem mehanizama poput „negativnih lista“.
Cilj je i uvjeriti članice Sveobuhvatnog i progresivnog sporazuma o transpacifičkom partnerstvu (CPTPP) da je Kina spremna za članstvo, unatoč tome što je taj sporazum izvorno osmišljen kao protuteža rastućem kineskom utjecaju.
Fokus na digitalnu i zelenu trgovinu
Prema Xinhui, nova revizija dodatno „proširuje i unapređuje“ pravne alate za suočavanje s vanjskim izazovima. Poseban naglasak stavljen je na digitalnu i zelenu trgovinu te na zaštitu intelektualnog vlasništva, što su ključna područja za ispunjavanje visokih standarda CPTPP-a.
Izmjene predstavljaju zaokret u odnosu na reviziju iz 2020. godine, koja je bila snažno obilježena iskustvom carinskog rata s prvom administracijom Donalda Trumpa. Prema Reutersu, Peking sada jasnije definira svoje ovlasti i zbog sve češćih pravnih izazova privatnih kompanija koje su spremnije osporavati državne odluke sudskim putem.
Trgovinski diplomati navode da kineska ministarstva sve više paze na kritike privatnog sektora, što ih potiče na jačanje pravne osnove svojih odluka. „Kina je zemlja vladavine prava. Vlada može zaustaviti isporuku neke tvrtke, ali za to mora imati jasno pravno uporište. Ovdje nije riječ o bezakonju – sve mora biti zapisano crno na bijelo“, rekao je jedan zapadni trgovinski diplomat s dugogodišnjim iskustvom rada s Kinom.
Kineske privatne izvozne tvrtke privukle su međunarodnu pozornost u studenome, nakon što je Francuska pokrenula postupak za suspenziju kineske platforme za e-trgovinu Shein. Diplomati upozoravaju da bi se kineska vlada ubuduće mogla sve češće sukobljavati s privatnim kompanijama pri provedbi širokih trgovinskih zabrana, poput zabrane uvoza japanskih morskih plodova, dok napetosti između Kine i Japana – kao i šire regionalne tenzije oko Tajvana – i dalje traju.
