U 2025. godini ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine povećana je za 2,12 milijardi KM, što ukazuje na veći intenzitet međunarodne trgovine i rast ekonomskih aktivnosti. Vrijednost izvoza iznosila je 17,42 milijarde KM, što predstavlja porast od 882 miliona KM, dok je uvoz dostigao 30,43 milijarde KM, što je povećanje od 1,21 milijardu KM. Deficit u robnoj razmjeni povećan je na 13 milijardi KM.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Ahmet Egrlić, te predstavnice Sektora za makroekonomski sistem, Belma Alihodžić i Amila Močević, naveli su da struktura razmjene ostaje stabilna, uz dominantnu metalsku industriju, dok drvna industrija bilježi suficit i značajno doprinosi vanjskotrgovinskom balansu.
EU i CEFTA ključni partneri
Evropska unija ostaje glavni trgovinski partner BiH, s više od 73% izvoza i 66% uvoza. Rast izvoza u EU iznosio je 669 miliona KM, što potvrđuje snažnu povezanost bh. kompanija s evropskim lancima vrijednosti.
U CEFTA regiji, izvoz je dostigao 2,97 milijardi KM, a uvoz 4,74 milijarde KM, s najvećim obimom razmjene sa Srbijom. Na tržište EFTA-e izvezeno je 404,52 miliona KM, pri čemu više od 70% otpada na Švicarsku.
Izvoz na tzv. treća tržišta povećan je za 3,6%, uz rast izvoza u Tursku, dok je uvoz s najvećim povećanjem iz Kine.
Industrijski sektori i izvozni potencijal
Povećanje izvoza i uvoza zabilježeno je u gotovo svim sektorima. Najbrži rast izvoza zabilježen je u energetici, elektroindustriji i automobilskoj industriji.
- Električna energija: izvoz porastao za 30%
- Automobilski dijelovi: rast izvoza 13%
- Izolovane žice: rast izvoza 7%
- Metalne konstrukcije: rast 5%
- Namještaj: blagi pad od 2%
Nafta i naftna ulja i dalje su najznačajniji uvozni proizvodi (2,24 milijarde KM), dok je uvoz automobila porastao za 9%, a lijekova za 8%.
Agroindustrija bilježi najveći deficit u robnoj razmjeni (4,24 milijarde KM), dok drvna industrija ostvaruje suficit od 1,15 milijardi KM.
Perspektive za 2026.
U 2026. godini očekuje se nastavak sličnog tempa vanjskotrgovinske razmjene. Predviđa se umjereni rast izvoza i povećanje uvoza zbog rasta plata, priliva doznaka i blago povišene inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre....
Za daljnji rast izvoza ključno je:
- Povećati izvoz proizvoda s višom dodanom vrijednošću
- Diversificirati izvoz na treća tržišta (SAD, Turska, Saudijska Arabija)
- Jačati konkurentnost domaćih kompanija u sektorima prehrane, tekstila, autoindustrije i IT-a
