Globalna energetska tržišta suočavaju se s jednim od najsnažnijih poremećaja u modernoj povijesti. Sukob u Iranu i destabilizacija ključnih transportnih ruta doveli su do naglog pada opskrbe i rasta neizvjesnosti.
Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (IEA), razmjeri trenutne krize usporedivi su s kombinacijom naftnih šokova iz 1970-ih i energetskih posljedica rata u Ukrajini. Takva paralela jasno ukazuje na dubinu problema.
Izvršni direktor IEA-e Fatih Birol upozorava da kriza nadilazi sektor nafte i plina. Pogođeni su i ključni industrijski lanci. To uključuje petrokemiju, proizvodnju gnojiva, sumpor i helij. Posljedice se šire kroz cijelo globalno gospodarstvo.
Prekinute ključne energetske rute
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca predstavlja centralni rizik. Ovom rutom prolazi oko petine svjetske trgovine naftom. Svaki poremećaj ima trenutan učinak na cijene i dostupnost energenata.
Napadi na brodove i infrastrukturu dodatno su pogoršali situaciju. Tržišta su brzo reagirala rastom cijena. Povećana volatilnost postala je nova realnost.
IEA procjenjuje da je globalno izgubljeno oko 11 milijuna barela nafte dnevno. Uz to, tržište je ostalo bez približno 140 milijardi kubičnih metara plina. Ti su gubici znatno veći od prethodnih kriza.
Za usporedbu, tijekom naftnih šokova 1973. i 1979. dnevni gubitak iznosio je oko 5 milijuna barela. Kriza iz 2022. smanjila je opskrbu plinom za oko 75 milijardi kubičnih metara. Današnji poremećaji daleko nadmašuju te brojke.
Oštećena infrastruktura usporava oporavak
Najmanje 40 energetskih postrojenja u regiji Perzijskog zaljeva teško je oštećeno. To uključuje rafinerije, terminale i transportnu infrastrukturu.
Čak i u slučaju brzog smirivanja sukoba, oporavak neće biti trenutan. Energetski sustavi zahtijevaju vrijeme za obnovu. To znači da će tržišta ostati pod pritiskom i u srednjem roku.
Hitne mjere ublažavaju, ali ne rješavaju problem
IEA je već aktivirala strateške rezerve. Na tržište je pušteno oko 400 milijuna barela nafte. Riječ je o najvećoj intervenciji u povijesti agencije.
Ove mjere imaju ograničen učinak. One mogu stabilizirati cijene kratkoročno. Međutim, ne mogu nadomjestiti dugoročni manjak opskrbe.
Birol naglašava potrebu za mjerama na strani potražnje. Predlaže veći udio rada od kuće, smanjenje brzina na cestama i racionalizaciju zračnog prometa. Cilj je smanjiti potrošnju u kratkom roku.
Istodobno se razmatra i novo puštanje zaliha. Odluke će ovisiti o razvoju tržišta i procjenama država članica.
Globalne posljedice i novi energetski balans
Kriza već utječe na Europu. Posebno su pogođeni segmenti dizela i mlaznog goriva. Industrija i transport suočavaju se s rastućim troškovima.
Azijsko-pacifička regija trpi još veći udar. Ovisnost o uvozu energenata čini je posebno ranjivom.
Povećana proizvodnja u Kanadi i Meksiku može djelomično ublažiti pritisak. No to nije dovoljno za stabilizaciju globalnog tržišta.
Ključni zaključak je jasan. Nijedno gospodarstvo neće ostati izolirano od posljedica. Energetska kriza prelijeva se na inflacijuInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre..., industrijsku proizvodnju i ukupni ekonomski rast.
U takvom okruženju, koordinirani međunarodni odgovor postaje nužan. Bez njega, rizik od dugotrajnog energetskog šoka i recesije značajno raste.
