Ožujak je donio snažan rast troškova zaduživanja za države eurozone, čime se ovaj mjesec svrstava među najnepovoljnije u posljednjem desetljeću na tržištu državnih obveznica. Glavni okidač je pogoršanje sigurnosne situacije na Bliskom istoku, koje je povećalo neizvjesnost i potaknulo investitore na oprez.
Rast prinosa signalizira veći trošak financiranja država, ali i promjenu percepcije rizika, osobito u okruženju kombinacije slabijeg gospodarskog rasta i povišene inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre....
Italija, Francuska i Španjolska predvode rast prinosa
Najizraženiji pritisak vidljiv je na perifernim tržištima. Prinos na talijanske desetogodišnje obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... dosegnuo je oko 4,14% prije blagog smanjenja, što predstavlja snažan mjesečni skok. Sličan trend zabilježen je i u drugim velikim ekonomijama eurozone.
Francuske desetogodišnje obveznice približile su se razini od 3,9%, najvišoj u više od desetljeća, dok su španjolski prinosiPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... porasli na oko 3,7%, što je najviša razina od kraja 2023. godine.
Ovakva dinamika podsjeća na razdoblje energetske krize 2022., kada su tržišta reagirala na šokove uzrokovane ratom u Ukrajini.
Investitori očekuju kombinaciju slabog rasta i više inflacije
Promjena tržišnog sentimenta odražava dublju zabrinutost investitora.
Kako je za Financial Times izjavio Tomasz Wieladek:
“Ulagači su počeli shvaćati da ulazimo u razdoblje nižeg rasta i više inflacije u kombinaciji sa snažnijim fiskalnim poticajima, odnosno većom državnom potrošnjom”
Takva kombinacija predstavlja izazovno okruženje za tržišta obveznica jer povećava rizik dugoročnog rasta kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ....
ESB signalizira oprez unatoč inflacijskim pritiscima
U takvom kontekstu, Europska središnja banka pokušava balansirati između inflacije i gospodarskog rasta.
Članica Izvršnog odbora Isabel Schnabel naglasila je da se inflacijski izgledi normaliziraju brže od očekivanja, ali i da postoji prostor za dodatno praćenje podataka prije donošenja novih odluka.
Ovakav pristup sugerira da monetarna politika ostaje oprezna, iako tržišta već ugrađuju očekivanja dulje zadržanih viših kamatnih stopa.
Fiskalni pritisci ponovno u fokusu
Rast prinosa dodatno je potaknut očekivanjima novih državnih intervencija kako bi se ublažili učinci rasta cijena energenata i inflacije.
Iskustvo iz prethodne krize pokazuje razmjere takvih mjera — europske zemlje su tijekom energetske krize izdvojile oko 651 milijardu eura za zaštitu gospodarstva i građana.
Prema podacima Bruegel, pojedine države izdvojile su i više od 5% BDP-a, dok je Njemačka apsolutno prednjačila s gotovo 160 milijardi eura.
Organizacija OECD upozorila je da mnoge od tih mjera nisu bile dovoljno ciljane, što je dodatno opteretilo javne financije.
Sve manji prostor za nove poticaje
Prema mišljenju Simone Tagliapietra:
Ne vidim prostor da se primjene mjere slične onima iz 2022. i 2023.”
Ova procjena naglašava ograničen fiskalni kapacitet europskih vlada, koje su već suočene s rastućim deficitima. Primjerice, Francuska je završila prošlu godinu s proračunskim manjkom od 5,1% BDP-a.
Rastu razlike među državama
Tržišta sve više diferenciraju rizik među članicama eurozone. Razlika između talijanskih i njemačkih obveznica, ključni pokazatelj percepcije rizika, značajno je porasla — s oko 0,6 na gotovo 1 postotni bod.
Istovremeno, prinos na njemačke desetogodišnje obveznice, koje se smatraju sigurnom referencom, dosegnuo je oko 3,1%.
Dugoročni rizici i perspektiva tržišta
Unatoč trenutačnom rastu prinosa, pojedini analitičari smatraju da održivost duga još nije neposredno ugrožena.
Konstantin Veit iz investicijske kuće Pimco ističe da bi za ozbiljnije probleme bilo potrebno dulje razdoblje kombinacije visokih kamatnih stopa i slabog gospodarskog rasta.
Tržišta ulaze u fazu veće selektivnosti
Rast prinosa u eurozoni signalizira novu fazu tržišnog ciklusa u kojoj investitori sve pažljivije procjenjuju fiskalne rizike i održivost javnog duga.
Kombinacija geopolitičkih napetosti, inflacije i ograničenog fiskalnog prostora stvara izazovno okruženje za europske ekonomije — i povećava vjerojatnost dugotrajnije volatilnosti na tržištima duga.
