Rusija je u prvom tromjesečju 2026. godine povećala izvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG), pokazuju preliminarni podaci London Stock Exchange Group. Ukupne isporuke dosegnule su 8,6 milijuna tona, što predstavlja rast od 8,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Ovakav rezultat dolazi unatoč sankcijama i političkim najavama o preusmjeravanju izvoza prema azijskim tržištima.
Europa i dalje ključni kupac
Posebno je zanimljiv podatak da su isporuke prema Europi značajno porasle. U prva tri mjeseca izvoz LNG-a na europsko tržište povećan je za 17 posto i dosegnuo 4,8 milijuna tona.
Ako se promatra samo ožujak, rast je još izraženiji – s 1,33 milijuna tona prošle godine na 1,7 milijuna tona ove godine.
Ovi podaci sugeriraju da, unatoč političkim napetostima i regulatornim ograničenjima, europsko tržište i dalje igra ključnu ulogu u ruskoj energetskoj strategiji.
Sankcije i stvarnost tržišta
Američke sankcije uvedene zbog rata u Ukrajini ograničile su ruski LNG sektor, osobito projekt Arctic LNG 2, koji se suočava s poteškoćama u pronalasku kupaca.
Ipak, taj je pogon u prvom tromjesečju isporučio oko 800 tisuća tona LNG-a, što je pridonijelo ukupnom rastu izvoza.
U ožujku je ukupni ruski izvoz LNG-a porastao za 13,9 posto na godišnjoj razini i dosegnuo 3,04 milijuna tona, što potvrđuje snažan kratkoročni trend rasta.
Ključni proizvodni pogoni
Najveći ruski LNG projekt, Yamal LNG, zabilježio je blagi pad izvoza od 2 posto, na ukupno 4,8 milijuna tona u prvom tromjesečju. Zanimljivo je da su sve isporuke iz tog pogona bile usmjerene prema Europskoj uniji.
S druge strane, projekt Sakhalin-2, koji je primarno orijentiran na azijska tržišta, povećao je isporuke na 2,8 milijuna tona, što je rast od 100 tisuća tona u odnosu na prošlu godinu.
EU između politike i energetske realnosti
Sve se to događa u trenutku kada Europska unija postupno pooštrava energetsku politiku prema Rusiji. EU planira u potpunosti zabraniti uvoz ruskog plina putem plinovoda do kraja sljedeće godine, kao i nove kratkoročne ugovore za LNG, koji stupaju na snagu krajem ovog mjeseca.
Unatoč tim mjerama, aktualni podaci pokazuju da tržišna dinamika i dalje nadjačava političke ciljeve, barem u kratkom roku.
Putinove najave i tržišna praksa
Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je najavio da će Rusija preusmjeriti izvoz plina prema drugim tržištima.
Međutim, aktualni podaci sugeriraju drugačiju stvarnost. Europa i dalje ostaje važan izvor prihoda, što pokazuje da energetski tokovi nisu lako prilagodljivi političkim odlukama.
Energija iznad politike
Aktualni tokovi ruskog LNG-a jasno pokazuju granice političkog utjecaja na tržišta energije. Unatoč sankcijama i strateškim najavama diverzifikacije, fizička infrastruktura, dugoročni ugovori i kratkoročne potrebe za energijom i dalje diktiraju smjer trgovine.
Europa se tako nalazi u svojevrsnom „energetskom paradoksu“ – istodobno nastoji smanjiti ovisnost o ruskim energentima, ali ih u praksi i dalje koristi zbog sigurnosti opskrbe i cjenovne konkurentnosti. U takvim uvjetima tržište funkcionira kao korektiv političkih odluka, a ne obrnuto.
Ključni rizik za naredno razdoblje leži u mogućem neskladu između političkih ciljeva i tržišne realnosti. Ako se taj jaz produbi, posljedice bi se mogle preliti na cijene energije, inflacijuInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... i industrijsku konkurentnost Europe.
Energetski tokovi ne mogu se brzo preusmjeriti bez značajnih ekonomskih troškova. Upravo zato energija u srednjem roku ostaje ključni faktor koji oblikuje gospodarsku stabilnost često iznad političkih namjera.


