Energetski sustavi ne mijenjaju se naglo, ali pojedini mjeseci jasno ukazuju na promjenu smjera. Ožujak 2026. u FBiH jedan je od takvih — pad proizvodnje nije samo statistika, nego signal kretanja sustava.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, bruto proizvodnja električne energije u ožujku 2026. iznosila je 690 GWh.
Godinu ranije, u istom mjesecu, proizvodnja je bila 724 GWh.
Pad nije dramatičan, ali je dovoljno jasan da otvori pitanje: što se mijenja u temelju sustava?
Energetski miks: stabilan na papiru, ali ne i u dinamici
Struktura proizvodnje ostaje relativno uravnotežena:
- hidroelektrane: 52,2%
- termoelektrane: 40,0%
- vjetroelektrane: 7,8%
Hidroenergija i dalje dominira, ali gotovo polovica sustava i dalje ovisi o termoelektranama.
To znači da energetska tranzicija postoji ali još uvijek nije ključni nositelj stabilnosti.
Pad proizvodnje ugljena
Pad proizvodnje električne energije prati i značajan pad proizvodnje ugljena.
U ožujku 2026.:
- mrki ugljen: 222.825 tona (pad u odnosu na 292.008 t)
- lignit: 104.201 tona (pad u odnosu na 117.201 t)
Najizraženiji signal dolazi iz proizvodnje koksa, koja je pala na nulu, dok je godinu ranije iznosila više od 35 tisuća tona.
To ukazuje na slabljenje industrijskog segmenta koji je godinama bio ključan za energetsku stabilnost.
Sustav se postupno udaljava od ugljena, ali bez jasne zamjene.
Uvoz raste — i preuzima ulogu stabilizatora
Istovremeno, uvoz naftnih derivata blago raste.
U ožujku 2026. uvezeno je 103.868 tona, u odnosu na 101.210 tona godinu ranije.
Struktura uvoza jasno pokazuje gdje je potražnja:
- dizel: 75,2%
- benzin: 12,1%
- mazut i lož ulje: 5,3%
- ostali derivati: 7,4%
Dominacija dizela potvrđuje da transport i industrija i dalje nose najveći dio energetske potrošnje.
Što stoji iza ovih brojki?
Na prvi pogled, riječ je o standardnim oscilacijama.
Ali kombinacija nekoliko trendova daje drugačiju sliku:
- pad domaće proizvodnje
- smanjenje proizvodnje ugljena
- rast ovisnosti o uvozu
Sustav postaje osjetljiviji na vanjske šokove.
To znači veću izloženost promjenama cijena energije, poremećajima u opskrbi i geopolitičkim rizicima.
Tranzicija bez ubrzanja
Federacija BiH se nalazi između dva modela:
- starog, temeljenog na ugljenu
- novog, temeljenog na obnovljivim izvorima
Problem nije u smjeru, nego u tempu.
Udio vjetroenergije raste, ali i dalje ostaje relativno nizak. Hidroenergija dominira, ali ovisi o klimatskim uvjetima. Termoelektrane i dalje nose stabilnost, ali uz pad proizvodnje goriva koje ih pokreće.
Točnije, tranzicija je u tijeku, ali još nije dovoljno snažna da preuzme ključnu ulogu u sustavu.
Energija kao pitanje sigurnosti
Podaci za ožujak ne predstavljaju prekretnicu sami po sebi.
Ali jasno pokazuju trend.
Federacija BiH ulazi u fazu u kojoj energija više nije samo pitanje proizvodnje, nego i sigurnosti opskrbe, diverzifikacije i otpornosti sustava.
A upravo se na toj razini odlučuje dugoročna stabilnost gospodarstva.
