Europska unija priprema jednu od najvećih promjena farmaceutske politike u posljednjih nekoliko desetljeća. Novi zakonodavni okvir, dogovoren između predstavnika Europskog parlamenta i Vijeća EU-a, trebao bi ojačati proizvodnju lijekova unutar Europe, smanjiti ovisnost o azijskim dobavnim lancima i promijeniti način na koji države kupuju lijekove za bolnice i zdravstvene sustave.
Ključna promjena odnosi se na javnu nabavu. Fokus više neće biti isključivo na najnižoj cijeni, nego na sigurnosti opskrbe, stabilnosti proizvodnje i europskom podrijetlu lijekova i njihovih sastojaka.
Takav zaokret pokazuje koliko je pandemija promijenila europsko razmišljanje o zdravstvenoj sigurnosti. Nestašice antibiotika, problema s aktivnim farmaceutskim sastojcima i prekidi globalnih lanaca opskrbe otvorili su pitanje strateške ranjivosti europskog tržišta lijekova.
Europa pokušava vratiti farmaceutsku industriju
Desetljećima je velik dio farmaceutske proizvodnje seljen u zemlje s nižim troškovima rada i proizvodnje, prije svega u Indija i Kina. Takav model smanjivao je troškove, ali je istovremeno povećavao ovisnost Europe o vanjskim dobavljačima.
Pandemija COVID-19 pokazala je koliko takva strategija može postati problematična kada dođe do poremećaja u globalnoj trgovini.
Ministar zdravstva Cipar Neophytos Charalambides izjavio je da pacijenti ne bi smjeli strahovati hoće li osnovni lijekovi poput antibiotika biti dostupni u ljekarnama ili bolnicama. Prema njegovim riječima, novi dogovor predstavlja konkretan korak prema jačanju europske proizvodnje i smanjenju ranjivosti opskrbnih lanaca.
Sličnu poruku poslao je i hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol, jedan od glavnih pregovarača u ime Europska pučka stranka. Naglasio je kako Europa pokušava zadržati farmaceutsku industriju unutar EU-a jer je riječ o strateški važnom sektoru.
Novi kriteriji javne nabave mijenjaju tržište
Jedno od najosjetljivijih pitanja pregovora odnosilo se upravo na javnu nabavu lijekova.
Dio zastupnika u Europskom parlamentu zagovarao je model prema kojem bi prednost imali lijekovi kod kojih najmanje 50 posto proizvodnje dolazi iz Europe. Konačni kompromis nije uveo obveznu kvotu, ali otvara prostor državama i institucijama da favoriziraju europske proizvođače kroz sustav bodovanja i dodatnih pogodnosti.
To znači da će europski lijekovi u budućnosti imati veću konkurentsku prednost čak i ako nisu najjeftinija opcija.
Takav model mogao bi značajno promijeniti tržišnu dinamiku farmaceutskog sektora jer će kriteriji sigurnosti opskrbe postati jednako važni kao i cijena.
Veće državne potpore za strateške projekte
Novi okvir predviđa i snažnije financijske potpore projektima koji povećavaju proizvodne kapacitete unutar EU-a.
Poseban fokus bit će na:
- proizvodnji ključnih lijekova
- aktivnim farmaceutskim sastojcima
- modernizaciji europskih tvornica
- diversifikaciji dobavnih lanaca
Uvjet za dobivanje potpore bit će da projekti prioritet daju opskrbi europskog tržišta.
To pokazuje da EU farmaceutsku industriju sve više promatra kroz prizmu strateške autonomije, slično kao energetiku, obranu ili poluvodiče.
Rijetke bolesti dobivaju veću podršku
Jedan od važnijih elemenata dogovora odnosi se na lijekove za rijetke bolesti.
Farmaceutske kompanije tradicionalno manje ulažu u razvoj takvih terapija jer tržište nije dovoljno veliko za visoku profitabilnost. Novi europski okvir omogućit će državne potpore i zajedničku nabavu tih lijekova, čime bi oni trebali postati dostupniji i financijski prihvatljiviji, posebno manjim državama članicama.
To bi moglo smanjiti velike razlike u dostupnosti terapija između bogatijih i siromašnijih europskih zemalja.
Zajednička nabava dobiva veću važnost
Europska unija dodatno proširuje pravila zajedničke nabave lijekova.
Prema dogovoru, najmanje pet država članica moći će se udružiti kako bi zajednički kupovale lijekove i time povećale pregovaračku moć prema farmaceutskim kompanijama.
Istovremeno, nije prihvaćen prijedlog obvezne preraspodjele lijekova između država koje imaju višak i onih koje trpe nestašice. Umjesto toga, dogovorena je veća transparentnost podataka o zalihama lijekova.
Europa ulazi u novu industrijsku fazu
Nova farmaceutska strategija pokazuje da EU postupno napušta model u kojem je najniža cijena bila glavni kriterij tržišta.
U središte sada dolaze otpornost sustava, sigurnost opskrbe i industrijska neovisnost. To će vjerojatno povećati troškove zdravstvenih sustava u kratkom roku, ali Bruxelles očito procjenjuje da je dugoročna sigurnost važnija od kratkoročnih ušteda.
Ako novi okvir bude formalno potvrđen u Vijeće Europske unije i Europski parlament, Europa bi mogla otvoriti novo poglavlje u kojem farmaceutska proizvodnja ponovno postaje strateški prioritet kontinenta.
