Neizvjesnost i tjeskoba danas su postali svakodnevica. Od poslovnih odluka i zdravstvenih nalaza do umjetne inteligencije i političkih promjena, ljudi sve teže podnose situacije bez jasnih odgovora.
Autorica Simone Stolzoff u svojoj novoj knjizi istražuje upravo taj problem. Nakon knjige o odnosu prema poslu i identitetu, sada se fokusira na pitanje zašto neizvjesnost izaziva toliku nelagodu i kako se ljudi mogu bolje nositi s njom.
Zašto neizvjesnost izaziva toliku tjeskobu?
Ljudski mozak prirodno traži sigurnost. Kada odgovor ne postoji ili nije odmah dostupan, tijelo često reagira stresom i brigom.
Stolzoff objašnjava kako je ta reakcija evolucijska. Neizvjesnost je nekada mogla značiti stvarnu opasnost za preživljavanje. Zbog toga mozak i danas pokušava što prije “zatvoriti” otvorena pitanja.
Problem nastaje kada ljudi počnu birati sigurnost pod svaku cijenu, čak i kada ona nije najbolji izbor.
Istraživanja pokazuju koliko je čekanje teško
Studije su pokazale da je ženama koje čekaju rezultate biopsije razdoblje neizvjesnosti često stresnije od samog liječenja.
Drugo istraživanje pokazalo je da su ljudi pod većim stresom kada postoji 50 posto šanse za bolan električni udar nego kada znaju da će ga sigurno dobiti.
Ljudi često lakše podnose lošu vijest nego neizvjesnost.
Kako neizvjesnost i tjeskoba utječu na društvo?
Prema riječima autorice, netolerancija prema neizvjesnosti povećava razinu anksioznosti i narušava mentalno zdravlje.
Istovremeno, ljudi postaju ranjiviji na dezinformacije i lažna obećanja. Kada netko ponudi jednostavan odgovor na složen problem, mnogi ga prihvate jer im pruža osjećaj sigurnosti.
To se posebno vidjelo tijekom pandemije, kada su brojni ljudi vjerovali brzopoteznim i netočnim rješenjima.
Internet i mobiteli dodatno smanjuju toleranciju na nepoznato
Istraživanje istraživača Nicholasa Carltona sa Sveučilišta Regina povezalo je rast korištenja interneta i pametnih telefona s većom netolerancijom prema neizvjesnosti.
Danas su informacije stalno dostupne. Zbog toga ljudi sve rjeđe vježbaju prihvaćanje situacija u kojima odgovor nije odmah poznat.
Primjer je svakodnevna potreba da se odmah pronađe neka informacija putem Googlea ili ChatGPT-a.
Više informacija ne znači nužno i više mira.
Kako se lakše nositi s neizvjesnošću?
Stolzoff savjetuje da se prvo procijeni može li se utjecati na ishod situacije.
Ako postoji mogućnost djelovanja, fokus treba usmjeriti na konkretne korake. Ako rezultat više nije moguće promijeniti, korisno je pripremiti se za različite scenarije.
Takav pristup smanjuje osjećaj bespomoćnosti i povećava prilagodljivost.
Važno je regulirati živčani sustav
Kada ništa više nije moguće kontrolirati, ključno postaje smirivanje organizma.
Autorica navodi istraživanja koja pokazuju da vježbe disanja, meditacija, joga i aktivnosti koje stvaraju stanje fokusa mogu pomoći tijekom razdoblja čekanja.
Jedna studija pokazala je da su ljudi koji su igrali dovoljno izazovnu verziju Tetrisa lakše podnosili čekanje rezultata testa.
Povjerenje u buduće ja
Pred kraj knjige autorica donosi priču terapeutkinje Emily, koja se suočavala s terminalnom bolešću svoje majke.
U trenutku velikog straha prijateljica joj je rekla da će njezina buduća verzija imati više iskustva, više snage i bolje razumjeti kako se nositi s tragedijom ako do nje dođe.
Ta ideja postala je jedna od ključnih poruka knjige.
Ljudi često podcjenjuju vlastitu sposobnost prilagodbe budućim problemima.
Stolzoff smatra da sposobnost podnošenja neizvjesnosti postaje jedna od najvažnijih životnih vještina modernog doba.
Neizvjesnost i tjeskoba neće nestati, ali odnos prema njima može se promijeniti
Neizvjesnost i tjeskoba dio su svakodnevnog života, posebno u vremenu brzih promjena i stalnog protoka informacija.
Potraga za potpunom sigurnošću često samo povećava stres. Mnogo korisnije može biti razvijanje sposobnosti da se nepoznato prihvati bez potrebe za trenutnim odgovorima.
Izvor: Fast Company; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
