Marine Le Pen danas predstavlja alternativni proračun za 2027. s oko 25 milijardi eura godišnjih rezova državne potrošnje, dok je premija na desetogodišnji francuski dug prema njemačkom Bundu posljednjih dana dosegnula najvišu razinu od 2011.
Plan dolazi nekoliko dana nakon što je Le Pen predložila fiskalno „zlatno pravilo“ prema kojem bi se deficit svake godine morao smanjivati najmanje 0,5 postotnih bodova BDP-a. Prema njezinu prijedlogu, deficit bi s oko 5,4 posto BDP-a u 2026. trebao pasti na 2,9 posto do 2032., uz ukupno 125 milijardi eura rezova tijekom pet godina. Reuters je 2. listopada objavio detalje tog prijedloga.
Reuters navodi da bi današnji alternativni proračun trebao dati više detalja o planiranim rezovima, ali potpuna struktura plana u trenutku pisanja nije potvrđena iz primarnog dokumenta Rassemblement Nationala. Zato se još ne može pouzdano izračunati koliko bi predložene mjere smanjile deficit u 2027.
Vladine uštede nasuprot Le Peninim rezovima
Vlada Sébastiena Lecornua predložila je proračun za 2027. s oko 43 milijarde eura ušteda. Francuski parlament ostaje fragmentiran, a RN je najveća oporbena stranka.
Francuska je već u postupku prekomjernog deficita Europske unije. Vlada planira spustiti deficit na 5 posto BDP-a u 2027. Financa.ba je ranije pisala o francuskoj fiskalnoj prilagodbi i projekciji prema kojoj bi javni dug mogao nastaviti rasti unatoč planiranim mjerama.
Tu je važno razdvojiti proračun od financiranja duga. Uštede i dodatni prihodi smanjuju razliku između onoga što država potroši i onoga što prikupi, odnosno deficit. Izdavanje obveznica nije proračunski prihod kojim se taj deficit smanjuje. Država se zadužuje kako bi financirala deficit i otplatila dug koji dospijeva.
Zato Francuska može smanjivati deficit, a istodobno izdavati velike količine novog duga. Dok god rashodi ostaju veći od prihoda, potrebno je novo zaduživanje, a dio novih izdanja služi i refinanciranju postojećih obveza.
Francuska se može zaduživati, ali sve skuplje
Francuska zasad nema problem pronaći kupce za svoj dug. Do kraja rujna realizirano je 85 posto ovogodišnjeg programa financiranja, a potražnja za srednjoročnim i dugoročnim izdanjima bila je prosječno 2,5 puta veća od ponuđenog iznosa.
Ponderirani prosječni prinosPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... ovogodišnjih srednjoročnih i dugoročnih izdanja dosegnuo je 3,55 posto, prema 3,14 posto u 2025. Francuska se tako ove godine na tim rokovima prosječno zadužuje uz prinos viši za 41 bazni bod.
U 2027. taj će trošak biti važniji zbog količine duga koji treba financirati. Ukupne potrebe države za financiranjem trebale bi dosegnuti 339,7 milijardi eura, 28 milijardi više nego ove godine. Francuska planira izdati 340 milijardi eura srednjoročnog i dugoročnog duga, neto od otkupa obveznica.
Te dvije brojke ne predstavljaju prihod državnog proračuna. One pokazuju koliko novca država mora pribaviti na tržištu kako bi pokrila svoje potrebe za financiranjem, uključujući deficit i dospijeća postojećeg duga.
Trošak državnog duga prema planu raste sa 62,6 milijardi eura u 2026. na 72,9 milijardi u 2027. To je 10,3 milijarde eura više, odnosno rast od oko 16,5 posto u jednoj godini.
Premija desetogodišnjih francuskih obveznica u odnosu na njemački Bund posljednjih je dana prešla 150 baznih bodova, najviše od 2011.
ECB nema granicu od 150 baznih bodova
Rast francuskog spreda otvorio je pitanje ECB-ova Transmission Protection Instrumenta, odnosno TPI-ja. ECB je instrument uveo 2022. za slučajeve u kojima neopravdana i neuredna tržišna kretanja ozbiljno ugroze prijenos monetarne politike kroz eurozonu.
Pravila ne određuju razinu spreda nakon koje se TPI automatski aktivira. Spread od 150 baznih bodova zato nije prag za intervenciju.
ECB pri mogućem korištenju instrumenta promatra poštuje li država fiskalna pravila Europske unije, postoje li ozbiljne makroekonomske neravnoteže, je li javni dug održiv te vodi li država zdrave i održive makroekonomske politike. Kupnje bi prestale ako ECB procijeni da su trajne napetosti posljedica ekonomskih temelja same države.
Reutersova analiza objavljena 1. listopada ocijenila je da ECB trenutačno vjerojatno ne bi intervenirao. Među razlozima navodi uredno funkcioniranje tržišta i činjenicu da dio rasta prinosa proizlazi iz francuskih fiskalnih i političkih problema.
Ne mogu potvrditi da ECB priprema aktiviranje TPI-ja za Francusku.
Kada bi francuski problem postao problem eurozone?
Za ECB bi problem nastao ako bi tržišne napetosti počele ozbiljno ometati prijenos zajedničke monetarne politike kroz eurozonu. Pritisak s francuskog tržišta duga već se prelio i na šire europsko tržište, uz slabljenje eura i rast premija rizika na obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... drugih članica eurozone. To još nije dokaz nove europske dužničke krize.
Za Francusku je sada ključno može li parlament usvojiti vjerodostojan proračun za 2027. i hoće li Le Penin plan promijeniti računicu potrebnu za njegovo usvajanje.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
