Europska unija ima najvišu stopu zaposlenosti otkako Eurostat vodi usporedivu seriju od 2009. Iza europskog prosjeka, međutim, velike su razlike između regija, dok demografske projekcije pokazuju da će se broj ljudi u radnoj dobi dugoročno smanjivati.
Stopa zaposlenosti stanovništva EU u dobi od 20 do 64 godine dosegnula je 76,1 posto u 2025., čime se Unija približila cilju od 78 posto zaposlenosti do 2030.
Istodobno je početkom 2025. u dobi od 20 do 64 godine bilo 58,3 posto stanovništva EU. Riječ je o 263,2 milijuna ljudi.
Ta dva postotka ne mjere istu stvar. Prvi pokazuje koliko ljudi u dobi 20–64 radi, a drugi koliki dio ukupnog stanovništva pripada toj dobnoj skupini.
Gotovo polovica europskih regija već je iznad praga od 78 posto
Od 244 regije za koje Eurostat ima podatke, njih 115, odnosno 47,1 posto, u 2025. imalo je stopu zaposlenosti od najmanje 78 posto. Gotovo polovica promatranih regija tako već ima stopu zaposlenosti iznad cilja koji je EU postavio za Uniju u cjelini do 2030.
Njemačka je dobar primjer. Čak 34 od njezinih 38 regija već su iznad praga od 78 posto. Iznad tog praga bile su i sve regije Nizozemske, Češke i Švedske.
Istodobno je stopa zaposlenosti bila niža od 74 posto u 64 europske regije.
Razlika se posebno vidi u Italiji. Calabria je 2025. imala stopu zaposlenosti od 50,3 posto, Campania 50,8 posto, a Sicilia 51,4 posto. U Bolzanu je, s druge strane, radilo 80 posto stanovništva u dobi 20–64 godine.
Europsko tržište rada zato nije moguće svesti na pitanje ima li radnika dovoljno. Njihova dostupnost ovisi o tome gdje se nalaze i odgovaraju li njihove vještine poslovima koji se nude.
Manjak i višak radnika postoje istodobno
Tu regionalnu sliku potvrđuju i podaci European Labour Authorityja o manjkovima i viškovima na europskom tržištu rada.
ELA je za 2025. evidentirala 2.617 prijavljenih slučajeva manjka zanimanja i 2.177 slučajeva viška. Pritom zanimanje koje nedostaje u jednoj zemlji može imati višak radnika u drugoj.
Manjkovi su česti među stručnjacima, kvalificiranim obrtničkim zanimanjima te rukovateljima strojevima i postrojenjima. Među zanimanjima s dugotrajnim manjkom radnika nalaze se liječnici, medicinske sestre i njegovatelji.
ELA upozorava i na dobnu strukturu zaposlenih. Stariji radnici natprosječno su zastupljeni u brojnim deficitarnim zanimanjima, pa će njihov odlazak u mirovinu stvarati dodatnu potrebu za zamjenskim radnicima.
Demografija taj problem neće olakšati
Prema Eurostatovim projekcijama stanovništva, broj stanovnika EU u dobi od 20 do 64 godine mogao bi se sa 263,2 milijuna početkom 2025. smanjiti na oko 198,4 milijuna do 2100.
To je oko 65 milijuna manje ljudi u toj dobnoj skupini. Njezin udio u ukupnom stanovništvu pritom bi pao s današnjih 58,3 posto na 49,7 posto.
Riječ je o dugoročnoj projekciji, a ne prognozi da će tržište rada slijediti upravo takvu putanju. Za zanimanja u kojima već postoji manjak radnika ona ipak otvara pitanje tko će zamijeniti zaposlenike koji će tijekom sljedećih godina odlaziti u mirovinu.
Za poslodavce problem počinje prije nego što ponestane kandidata
Za BiH su europski podaci važni jer domaći poslodavci za dio radne snage konkuriraju tržištima EU. Financa.ba je već analizirala kako desetci tisuća radnika iz BiH rade u Sloveniji i Hrvatskoj, dok dio domaćih poslodavaca svoje potrebe pokušava pokriti zapošljavanjem radnika iz drugih zemalja.
Zbog toga broj nezaposlenih sam po sebi nije dovoljan za planiranje. Poslodavcu je važnije koliko ljudi s potrebnim vještinama stvarno može zaposliti, koliko ih odlazi na druga tržišta i gdje već danas teško pronalazi zamjenu.
Poseban rizik nastaje kada se tome pridruži dob zaposlenih. Ako na ključnim poslovima rade ljudi koji se približavaju mirovini, kompanija treba znati tko može preuzeti njihov posao i znanje. Čekanje da se radno mjesto isprazni tada može značiti da zamjenu počinje tražiti prekasno.
Za takva radna mjesta poslodavci mogu ranije razvijati ljude unutar kompanije, širiti područje iz kojeg zapošljavaju ili procijeniti gdje će morati tražiti radnike izvan domaćeg tržišta.
Za poslodavca u BiH zato ostaje vrlo konkretno pitanje: koja će radna mjesta u kompaniji biti najteže popuniti za tri ili pet godina — i postoji li već danas netko tko ih može preuzeti?
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
