Gospodarstvo eurozone ove će godine porasti za samo 0,9 posto, što je znatno ispod razina potrebnih za snažniji investicijski ciklus, rast životnog standarda i ubrzanje produktivnosti. Najnovija procjena Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pokazuje da se europsko gospodarstvo suočava s novim valom neizvjesnosti koji dolazi upravo u trenutku kada se očekivao postupni oporavak.
Rat na Bliskom istoku, rast cijena energenata, starenje stanovništva i dugogodišnji problem slabe produktivnosti ponovno su izbili u prvi plan.
Za europske tvrtke i investitore to znači jedno.
Razdoblje sporog rasta nije završilo.
Naprotiv, postoji realna mogućnost da potraje dulje nego što se donedavno očekivalo.
MMF smanjuje očekivanja za eurozonu
Prema novoj prognozi MMF-a, rast eurozone u 2026. godini iznosit će svega 0,9 posto, dok bi u 2027. trebao ubrzati na 1,2 posto.
Ipak, čak je i ta procjena slabija od ranijih očekivanja.
Istodobno, MMF procjenjuje da će inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u idućoj godini dosegnuti 2,3 posto, što je za 0,4 postotna boda više od procjena izrađenih prije izbijanja aktualne energetske krize.
Poruka je jasna.
Europa ulazi u razdoblje u kojem će istodobno morati upravljati sporim gospodarskim rastom i pritiscima na cijene.
To je kombinacija koju ekonomisti tradicionalno smatraju jednom od najzahtjevnijih za kreatore gospodarske politike.
Energija ponovno postaje ključni problem
Najveći razlog za pogoršanje prognoza nalazi se u energetskom sektoru.
Rat na Bliskom istoku povećao je zabrinutost oko opskrbe naftom i plinom, a posebnu nervozu izaziva mogućnost dugotrajnijih poremećaja u prometu kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih svjetskih energetskih ruta.
Dugotrajan energetski šok mogao bi dodatno povećati inflaciju, smanjiti kupovnu moć građana i odgoditi investicijske odluke kompanija.
To je scenarij koji posebno zabrinjava europske industrije s velikom potrošnjom energije.
Kemijska industrija, metaloprerađivački sektor, građevinarstvo i proizvodnja već su tijekom prethodne energetske krize osjetili koliko visoki troškovi energenata mogu narušiti konkurentnost.
Svjetska banka vidi sličan problem
Slične zaključke iznijela je i Svjetska banka.
U najnovijem izvješću snizila je procjenu rasta eurozone za ovu godinu na 0,8 posto.
Prema njihovoj ocjeni, rast cijena nafte i plina imao je veći negativan učinak od pozitivnih faktora poput otpornije potrošnje krajem prošle godine ili ublažavanja trgovinskih napetosti.
Ipak, Svjetska banka očekuje nešto snažniji oporavak tijekom 2027. godine.
Procjenjuju da bi rast mogao ubrzati na 1,3 posto zahvaljujući stabilizaciji energetskih tržišta, jačanju domaće potražnje i većim javnim ulaganjima.
Posebno važnu ulogu u tom procesu trebala bi imati Njemačka.
Najveće europsko gospodarstvo ponovno postaje ključni faktor oporavka kontinenta.
Starenje stanovništva postaje sve veći gospodarski teret
Iako trenutačnu pozornost privlači rat na Bliskom istoku, MMF upozorava da eurozona ima i dublje strukturne probleme.
Jedan od njih je demografija.
Europa stari brže od većine razvijenih regija svijeta.
Manji broj radno aktivnog stanovništva otežava rast produktivnosti, povećava pritisak na mirovinske sustave i smanjuje dugoročni potencijal gospodarskog rasta.
Istodobno, produktivnost raste sporije nego u Sjedinjenim Američkim Državama ili nekim azijskim gospodarstvima.
To znači da Europa mora pronaći nove izvore rasta.
Bez snažnijih ulaganja u tehnologiju, inovacije i umjetnu inteligenciju, europsko gospodarstvo moglo bi nastaviti zaostajati za globalnim konkurentima.
Svijet usporava zajedno s Europom
Problemi nisu ograničeni samo na eurozonu.
Svjetska banka procjenjuje da će globalno gospodarstvo ove godine porasti za samo 2,5 posto, što bi predstavljalo najslabiji rezultat od pandemijske 2020. godine.
Za usporedbu, prošle godine svjetsko gospodarstvo raslo je po stopi od 2,9 posto.
Glavni razlog ponovno je energija.
Visoke cijene energenata danas djeluju kao dodatni porez za kućanstva i poduzeća širom svijeta.
Kada više novca odlazi na gorivo, grijanje i električnu energiju, manje ga ostaje za investicije, potrošnju i razvoj.
Najveći teret nose najsiromašnije zemlje
Dok razvijena gospodarstva imaju određene mehanizme zaštite od energetskih šokova, zemlje u razvoju suočavaju se s puno ozbiljnijim posljedicama.
Svjetska banka procjenjuje da će do kraja 2026. godine čak četvrtina zemalja u razvoju biti siromašnija nego prije pandemije.
Kod zemalja s niskim dohotkom taj bi udio mogao dosegnuti čak jednu trećinu.
Situacija je još teža u državama koje se nalaze u sukobima ili neposredno uz ratna područja.
Prema procjenama Svjetske banke, polovica tih zemalja mogla bi završiti godinu s nižom razinom razvoja nego 2019.
Zbog toga je institucija već osigurala između 20 i 25 milijardi dolara pomoći te najavila dodatnih 50 do 60 milijardi dolara za podršku gospodarstvima i poljoprivredi.
Europa treba više od privremenog oporavka
Najnovije prognoze MMF-a i Svjetske banke pokazuju da europski problem nije samo rat na Bliskom istoku.
Energetska kriza djeluje kao katalizator slabosti koje postoje već godinama.
Starenje stanovništva, spor rast produktivnosti i nedovoljna ulaganja u konkurentnost ostaju najveći izazovi eurozone.
Zbog toga pitanje nije hoće li Europa ponovno ostvariti rast od jedan ili dva posto.
Pitanje je može li stvoriti uvjete za dugoročno održiv i snažniji gospodarski razvoj.
Ako odgovor ostane negativan, svaki novi geopolitički šok – bilo da dolazi iz energetike, trgovine ili sigurnosti – nastavit će imati veći učinak na Europu nego na njezine glavne globalne konkurente.
A upravo to najnovije prognoze MMF-a pokušavaju upozoriti.
