Gotovo milijarda konvertibilnih maraka stigla je u Bosnu i Hercegovinu iz inozemstva u prva tri mjeseca ove godine. Većina tog novca nije došla kroz nove investicije ili izvoz, nego kroz doznake koje građani iz dijaspore šalju svojim obiteljima.
Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi iz inozemstva u prvom tromjesečju dosegnuli su 1,326 milijardi KM, od čega se 956,6 milijuna KM odnosi na osobne novčane doznake. To je oko 25 milijuna KM više nego u istom razdoblju prošle godine.
Brojke potvrđuju trend koji traje godinama. Dijaspora nije samo važan društveni oslonac mnogim obiteljima, nego i jedan od ključnih izvora svježeg novca za domaće gospodarstvo.
Zašto su doznake toliko važne?
Doznake imaju posebnu ulogu jer novac vrlo brzo završava u domaćoj potrošnji. Njime se plaćaju režije, kupuje hrana, financira obrazovanje djece, obnavljaju kuće ili pomaže starijim članovima obitelji.
Takva potrošnja održava promet u trgovini, uslužnim djelatnostima i dijelu građevinskog sektora. Istodobno povećava priljev deviza, jača platnu bilancu i doprinosi financijskoj stabilnosti zemlje. Centralna banka BiH ističe da kontinuirani rast doznaka ima širi makroekonomski značaj jer podupire devizne rezerve i otpornost gospodarstva.
Njihova važnost najbolje se vidi u međunarodnim usporedbama. Prema podacima Svjetske banke, osobne doznake u Bosni i Hercegovini iznose oko 10,5 posto BDP-a, što zemlju svrstava među europske države koje najviše ovise o novcu iz dijaspore.
Dobra vijest s drugom stranom medalje
Rast doznaka nesumnjivo je dobra vijest za tisuće kućanstava. Međutim, iz perspektive dugoročnog razvoja gospodarstva priča nije tako jednostavna.
Doznake povećavaju potrošnju, ali same po sebi ne stvaraju novu proizvodnju. One ne otvaraju tvornice, ne povećavaju produktivnost i ne podižu izvoz. Drugim riječima, pomažu održati životni standard, ali ne mogu zamijeniti investicije koje stvaraju novu vrijednost.
Upravo zato ekonomisti godinama upozoravaju da je gospodarstvo koje se u velikoj mjeri oslanja na novac iz inozemstva izloženo riziku. Ako se gospodarske prilike u zemljama u kojima živi dijaspora pogoršaju ili se smanje prihodi iseljenika, posljedice bi se vrlo brzo mogle osjetiti i u Bosni i Hercegovini.
Što zabrinjava ekonomiste?
Ekonomist Igor Gavran upozorio je u razgovoru za Nezavisne novine da priljev novca iz dijaspore već godinama višestruko nadmašuje priljev stranih ulaganja te u velikoj mjeri održava domaću potrošnju iznad razine koju bi omogućavali domaći prihodi.
Takva situacija, smatra Gavran, otkriva strukturni problem. Umjesto da gospodarski rast proizlazi iz novih investicija, razvoja industrije i otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, velik dio potrošnje financira se novcem koji zarađuju građani izvan Bosne i Hercegovine.
To nije održiv model razvoja. Doznake mogu ublažiti posljedice sporijeg gospodarskog rasta, ali ga ne mogu zamijeniti.
Može li BiH dugoročno živjeti od doznaka?
Međunarodni monetarni fond za ovu godinu očekuje rast gospodarstva Bosne i Hercegovine od oko dva posto. To je stabilan, ali i dalje umjeren tempo koji neće biti dovoljan za značajnije približavanje razvijenijim europskim gospodarstvima.
U takvim okolnostima doznake ostaju važan oslonac domaće ekonomije. No njihova uloga trebala bi biti potpora razvoju, a ne njegov temelj.
Možda upravo u tome leži najveća poruka novih podataka. Rast doznaka pokazuje koliko je dijaspora i dalje snažno povezana s Bosnom i Hercegovinom. Istodobno podsjeća da nijedno gospodarstvo ne može dugoročno graditi razvoj na novcu ljudi koji su iz njega otišli.
Pravi izazov nije povećati doznake iz inozemstva. Pravi izazov je stvoriti uvjete u kojima će gospodarstvo jednoga dana više ovisiti o novim investicijama, izvozu i produktivnosti nego o pomoći vlastitih građana izvan granica zemlje.
