Europa je napravila “ozbiljnu pogrešku” jer nakon energetske krize 2022. nije dovoljno brzo smanjila ovisnost o fosilnim gorivima i ubrzala elektrifikaciju gospodarstva, upozorio je izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol.
Njegova poruka dolazi uoči predstavljanja novog plana Europske komisije kojim Bruxelles želi ubrzati elektrifikaciju gospodarstva i smanjiti energetsku ovisnost Europske unije.
Elektrifikacija prespora za jaču konkurentnost
Prema Birolu, električna energija danas čini tek oko 23 posto ukupne potrošnje energije u Europskoj uniji. Takva razina elektrifikacije, smatra, ograničava konkurentnost europskog gospodarstva i smanjuje energetsku suverenost.
“To je, po mom mišljenju, velika pogreška za Europu. Nadao sam se da će Europska unija mnogo brže odgovoriti na energetsku krizu”, rekao je Birol u razgovoru za Financial Times.
Današnja razina elektrifikacije u EU približno je jednaka onoj u Sjedinjenim Američkim Državama, jednom od najvećih svjetskih proizvođača nafte.
S druge strane, zemlje poput Kine, Japana i Južne Koreje već su premašile razinu od 30 posto, što Birol smatra smjerom kojim bi Europa trebala krenuti.
Europska unija postavila je cilj da do 2030. poveća udio električne energije u ukupnoj potrošnji na 32 posto.
Bruxelles priprema nove poticaje
Europski povjerenik za energiju Dan Jørgensen priznao je da je elektrifikacija u posljednjem desetljeću gotovo stagnirala te da je potrebno znatno ubrzati promjene.
Istaknuo je da je Europska unija od 2022. povećala proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, poboljšala energetsku učinkovitost i smanjila potrošnju plina za oko 20 posto.
Unatoč tome, grijanje, promet i industrija i dalje u velikoj mjeri ovise o fosilnim gorivima.
Plan koji bi Europska komisija trebala predstaviti ovoga tjedna uključuje niz mjera za ubrzanje elektrifikacije. Među njima su niže porezno opterećenje električne energije u odnosu na fosilna goriva te dodatni poticaji za dizalice topline, električna vozila i druge tehnologije s niskim emisijama.
Mreža postaje najveće usko grlo
Birol upozorava da proizvodnja električne energije više nije glavni problem Europe.
Puno veći izazov postaje elektroenergetska mreža.
Prošle godine u Europskoj uniji dodano je oko 85 gigavata novih obnovljivih kapaciteta. Istodobno, čak 600 gigavata projekata čeka priključenje na mrežu.
Razlog je što se većina novih solarnih i vjetroelektrana gradi na brojnim manjim i udaljenim lokacijama. Za razliku od velikih elektrana na fosilna goriva, takvi projekti zahtijevaju znatno više ulaganja u prijenosnu i distribucijsku mrežu.
Energetska sigurnost postaje pitanje konkurentnosti
Birolove poruke dolaze u trenutku kada Europa ponovno osjeća posljedice geopolitičkih napetosti na energetskim tržištima nakon sukoba na Bliskom istoku.
Njegova ocjena jasno pokazuje da elektrifikacija više nije samo klimatsko pitanje. Ona postaje jedan od ključnih preduvjeta za konkurentnost europske industrije, stabilnost cijena energije i dugoročnu gospodarsku sigurnost Europske unije.
