Madrid prvi put otvoreno gura svog kandidata za jednu od najutjecajnijih funkcija europske ekonomije, a izbor novog predsjednika Europske središnje banke mogao bi odrediti smjer monetarne politike u idućih osam godina.
Tko će naslijediti Christine Lagarde na čelu Europske središnje banke jedno je od najvažnijih ekonomskih pitanja u Europi. Novi predsjednik ESB-a određivat će smjer monetarne politike i kamatnih stopa. Njegove odluke donositi će se u razdoblju usporavanja gospodarstva i rastuće geopolitičke neizvjesnosti.
U takvom trenutku Španjolska je prvi put otvoreno stala iza kandidature Pabla Hernándeza de Cosa, glavnog direktora Banke za međunarodna poravnanja (BIS) i bivšeg guvernera španjolske središnje banke, za mjesto budućeg predsjednika Europske središnje banke (ESB).
Prema pisanju španjolskog poslovnog dnevnika Expansion, Madrid već mjesecima osigurava potporu za svog kandidata. List se pritom poziva na više izvora upoznatih s procesom. Službeni postupak izbora još nije započeo.
Kandidatura dolazi u trenutku kada se sve glasnije nagađa da bi aktualna predsjednica ESB-a Christine Lagarde mogla napustiti dužnost i prije isteka mandata u jesen 2027. godine.
Zašto je izbor predsjednika ESB-a važan?
Predsjednik Europske središnje banke jedna je od najutjecajnijih osoba europske ekonomije. ESB određuje kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... u europodručju i vodi monetarnu politiku. Njegove odluke utječu na gospodarstvo, financijska tržišta te troškove financiranja država, kompanija i građana.
Njegove odluke utječu na cijenu zaduživanja. Utječu i na kreditnu aktivnost banaka, tečaj eura te raspoloženje investitora. Zbog toga izbor nasljednika Christine Lagarde nije samo kadrovsko pitanje, nego odluka koja može odrediti smjer europske monetarne politike tijekom idućih osam godina.
Tko je Pablo Hernández de Cos?
Pablo Hernández de Cos bio je guverner španjolske središnje banke od 2018. do 2024. godine. U tom razdoblju bio je član Upravnog vijeća ESB-a i predsjednik Bazelskog odbora za nadzor banaka, jednog od najvažnijih međunarodnih regulatornih tijela.
Od srpnja 2025. glavni je direktor Banke za međunarodna poravnanja (BIS), institucije koju često nazivaju “središnjom bankom središnjih banaka”.
Njegove stručne kvalifikacije rijetko se dovode u pitanje, a ekonomisti ga već dulje vrijeme svrstavaju među najozbiljnije moguće kandidate za čelnu funkciju ESB-a.
Potpora španjolske vlade važan je politički signal. Dosad nijedan kandidat nije postao predsjednik ESB-a bez snažne podrške vlastite države.
Iz španjolskog Ministarstva gospodarstva poručili su da će službeno predložiti svog kandidata kada postupak izbora započne. Dodaju da jedna od najvećih ekonomija europodručja želi imati važnu ulogu u budućem vodstvu ESB-a.
Konkurencija će biti snažna
Pablo Hernández de Cos smatra se jednim od najozbiljnijih kandidata. Ipak, utrka za čelno mjesto ESB-a tek se zahuktava i mogla bi biti jedna od politički najosjetljivijih kadrovskih odluka u Europskoj uniji.
Među kandidatima se spominje i Klaas Knot, bivši guverner nizozemske središnje banke. Analitičari ga smatraju jednim od najiskusnijih europskih središnjih bankara i zagovornikom restriktivnije monetarne politike. U igri je i predsjednik njemačkog Bundesbanka Joachim Nagel, dok se među favoritima nalazi i članica Izvršnog odbora ESB-a Isabel Schnabel, koja posljednjih godina ima jednu od ključnih uloga u oblikovanju monetarne politike europodručja.
Analitičari upozoravaju da stručnost neće biti jedini kriterij. Važnu ulogu imaju i politička ravnoteža među državama članicama, geografska zastupljenost te raspodjela vodećih funkcija u europskim institucijama. Upravo zato konačan ishod teško je predvidjeti, bez obzira na to tko trenutno slovi kao favorit.
Očekuje se da će politički pregovori među državama članicama postati znatno intenzivniji nakon ljetne stanke.
Odluka koja nadilazi kadrovsku promjenu
Predsjednik Europske središnje banke bira se na jedan, neobnovljivi mandat od osam godina, a konačnu odluku donose čelnici država članica Europske unije na prijedlog ministara financija zemalja europodručja.
No ovoga puta neće se odlučivati samo o nasljedniku Christine Lagarde. Do kraja 2027. istječu i mandati još nekolicini ključnih dužnosnika ESB-a, zbog čega mnogi očekuju da će pregovori obuhvatiti širu raspodjelu najvažnijih funkcija unutar europske monetarne arhitekture.
Novi predsjednik ESB-a preuzet će dužnost u razdoblju usporavanja gospodarstva, visokih javnih dugova i rastućih geopolitičkih rizika. Njegove odluke izravno će utjecati na kamatne stope, inflacijuInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre..., financijska tržišta i troškove financiranja diljem europodručja.
Drugim riječima, Europa neće birati samo novog predsjednika Europske središnje banke, nego i smjer svoje monetarne politike za iduće desetljeće.
