Europski turizam prolazi kroz jednu od najvećih promjena posljednjih desetljeća. Toplinski valovi, šumski požari i temperature koje u dijelovima Europe danima prelaze 40 stupnjeva mijenjaju način na koji ljudi biraju destinacije za odmor.
Iako europski turizam i dalje raste, mijenja se njegova geografija. Sve više putnika bira planine, jezera i hladnije krajeve Europe ili godišnji odmor pomiče iz kolovoza u lipanj i rujan.
Turistička industrija taj trend naziva “coolcation” – odmor na destinacijama s ugodnijom klimom. Ono što je donedavno bio nišni izbor danas postaje ozbiljan poslovni trend. Mijenja investicije, razvoj destinacija i način na koji europske zemlje planiraju budućnost turizma.
Prema podacima Europske komisije za putovanja (ETC), međunarodni dolasci turista u Europu u prvim mjesecima 2026. porasli su za 5,6 posto. To je više nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno, organizacija upozorava da ekstremni vremenski događaji sve snažnije utječu na izbor destinacija i trajanje turističke sezone.
Klimatske promjene postaju poslovni izazov
Najnovije izvješće OECD-a upozorava da klimatske promjene više nisu samo ekološki nego i gospodarski izazov za turističku industriju. Toplinski valovi povećavaju troškove klimatizacije i potrošnje vode. Šumski požari ugrožavaju poslovanje. Turističke destinacije zato ulažu u otporniju infrastrukturu.
Istodobno se mijenjaju i očekivanja gostiju. Sve više putnika želi odmor koji uključuje boravak u prirodi, planinarenje, biciklizam ili aktivnosti na vodi, umjesto cjelodnevnog izlaganja visokim temperaturama.
To potvrđuju i podaci turističkih platformi te prijevoznika. Financial Times navodi da su rezervacije putovanja iz Ujedinjenog Kraljevstva prema Norveškoj ove godine porasle za 55 posto, prema Švedskoj za 57 posto, a prema Danskoj za 29 posto. Sve veću popularnost bilježe i Island, Finska te alpske regije Austrije i Švicarske.
To ne znači da Mediteran gubi turiste. Mijenja se način na koji ljudi putuju. Dio gostiju bira hladnije destinacije, a dio putovanja prebacuje na razdoblja kada su temperature ugodnije.
Mediteran se prilagođava novim navikama
Španjolska, Italija, Grčka, Portugal i Hrvatska i dalje ostaju među najtraženijim europskim destinacijama. Turistička sezona postupno se produljuje. Istodobno raste ulaganje u zelenu infrastrukturu, rashlađene javne prostore i sadržaje koji gostima omogućuju ugodan boravak tijekom toplinskih valova.
Dobar primjer je austrijski Tirol. Regija koja je desetljećima bila sinonim za zimski turizam posljednjih godina snažno ulaže u ljetnu ponudu – planinarenje, biciklizam, jezera, wellness i obiteljske sadržaje. Danas ostvaruje milijune ljetnih noćenja i pokazuje kako se prirodni resursi mogu pretvoriti u konkurentsku prednost i izvan zimske sezone.
Takvi primjeri pokazuju da budućnost europskog turizma neće ovisiti samo o temperaturi mora ili broju sunčanih dana, nego i o sposobnosti destinacija da se prilagode novim navikama putnika.
Nova pravila otvaraju priliku i regiji
Ako se trend “coolcationa” nastavi, korist neće imati samo skandinavske zemlje. Priliku bi mogle iskoristiti i destinacije jugoistočne Europe koje mogu ponuditi ugodniju klimu, očuvanu prirodu i aktivan odmor tijekom ljeta.
To bi mogla biti jedna od najvećih promjena europskog turizma u idućem desetljeću. Destinacije koje su godinama bile u sjeni najpoznatijih mediteranskih odredišta dobivaju priliku privući goste koji traže drukčije iskustvo.
Bosna i Hercegovina ima ono što tržište sve više traži
Bosna i Hercegovina i ove godine nastavlja bilježiti rast turističkog prometa. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u razdoblju od siječnja do svibnja 2026. zemlju je posjetilo 669.202 turista, što je 1,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno je ostvareno 1,46 milijuna noćenja, odnosno tri posto više nego godinu ranije. Takvi pokazatelji potvrđuju da interes za Bosnu i Hercegovinu i dalje raste, a prirodni sadržaji mogli bi postati jedan od glavnih aduta u privlačenju gostiju koji tijekom ljeta traže ugodniju klimu i aktivan odmor.
Planinski masivi poput Prenja, Čvrsnice, Bjelašnice, Jahorine i Vlašića, nacionalni parkovi Una i Sutjeska te rijeke Una, Neretva, Tara i Drina nude aktivan odmor na ugodnijim ljetnim temperaturama. To uključuje planinarenje, rafting, kajaking, biciklizam i druge outdoor aktivnosti koje posljednjih godina bilježe rast interesa.
Dodatnu prednost predstavlja Via Dinarica, međunarodna mreža planinarskih staza koja povezuje zemlje zapadnog Balkana i sve se snažnije promovira kao jedinstvena destinacija za aktivni turizam.
Bosna i Hercegovina pritom ne mora konkurirati morskim odredištima. Puno je realnije da se pozicionira kao njihova prirodna nadopuna, nudeći nekoliko dana odmora u planinama ili uz rijeke nakon boravka na Jadranu.
Planine i rijeke postaju nova konkurentska prednost
Sličan potencijal imaju i susjedne zemlje.
Hrvatska posljednjih godina sve više razvija kontinentalni turizam, dok područja poput Gorskog kotara, Like, Plitvičkih jezera i unutrašnjosti Istre postaju važan dio turističke ponude.
Slovenija je već izgradila prepoznatljiv imidž zelene destinacije. Bled, Bohinj i dolina Soče uspješno spajaju prirodu, aktivni odmor i održivi turizam, što odgovara novim očekivanjima europskih putnika.
Crna Gora, uz obalu, sve snažnije promovira Durmitor, Biogradsku goru i Prokletije, dok Srbija razvija ponudu planinskog, banjskog i outdoor turizma na Tari, Zlatiboru i Kopaoniku.
Turizam budućnosti neće prodavati samo sunce
Klimatske promjene ne znače da će Mediteran izgubiti svoju privlačnost. Španjolska, Italija, Grčka, Hrvatska i dalje će ostati među najtraženijim europskim destinacijama.
Ono što se mijenja jest način na koji ljudi putuju. Sve više turista traži ugodniju klimu, više vremena u prirodi i sadržaje koji omogućuju aktivan odmor. Istodobno će hoteli i turističke zajednice morati više ulagati u zelenu infrastrukturu, rashlađene javne prostore, održivost i produljenje turističke sezone.
To potvrđuje i najnovije istraživanje platforme Booking.com, prema kojem 74 posto putnika pri odabiru destinacije i termina putovanja uzima u obzir rizik od ekstremnih vremenskih prilika, dok ih je 31 posto zbog takvih uvjeta već otkazalo ili promijenilo planove putovanja. Istodobno, 42 posto ispitanika planira putovati izvan vrhunca sezone, a 25 posto namjerno bira hladnije destinacije.
Ako su posljednjih desetljeća najveći turistički aduti bili sunce i more, u godinama koje dolaze sve će veću vrijednost imati ugodnija klima, priroda i kvaliteta boravka.
Klimatske promjene ne mijenjaju samo način na koji putujemo. One mijenjaju i europski turizam te stvaraju novu ekonomsku kartu turističkih destinacija. Upravo u toj promjeni krije se prilika za zemlje regije da svoje planine, rijeke i nacionalne parkove pretvore u novu konkurentsku prednost na europskom turističkom tržištu.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
