Microsoft je posljednjih pet godina zatvorio najmanje 15 podružnica i zajedničkih ulaganja u Kini. U jednom trenutku razmatrao je i potpuni odlazak. Ipak ostaje. Kina mu donosi tek mali dio globalnih prihoda, ali nudi nešto što je mnogo teže nadomjestiti – tehnološke talente i pristup kineskim kompanijama koje osvajaju svjetska tržišta.
Prije šesnaest godina ideja da bi Microsoft mogao napustiti Kinu zvučala je gotovo nezamislivo.
Kada je Google 2010. odlučio otići zbog cenzure i kibernetičkih napada, Bill Gates i tadašnji izvršni direktor Microsofta Steve Ballmer sugerirali su da konkurent pretjeruje.
Danas Microsoft vodi sasvim drukčiju raspravu.
Kompanija je tijekom posljednjih pet godina zatvorila najmanje 15 podružnica i zajedničkih ulaganja u Kini. Prema Reutersovu uvidu u korporativne dokumente i razgovorima s pet izvora upoznatih s poslovanjem, Microsoft je 2023. čak razmatrao potpuni izlazak iz zemlje.
Odustao je.
I upravo je razlog ostanka zanimljiviji od samog povlačenja.
Kina donosi samo 1,5 posto prihoda
Za kompaniju Microsoftove veličine kinesko tržište više nije financijski presudno.
Kina je 2024. činila samo 1,5 posto Microsoftovih globalnih prihoda.
Istodobno je poslovanje postajalo politički i regulatorno sve složenije.
Kina od 2017. snažnije potiče korištenje domaćeg softvera, koji smatra sigurnijim. Njegova kvaliteta u međuvremenu se približila zapadnim alternativama poput Windowsa i Officea.
Microsoft je pokušao prilagoditi ponudu. Razvio je čak Windows 10 China Government Edition, proizvod o kojem je Satya Nadella osobno pregovarao s kineskim dužnosnicima.
Nije donio očekivani proboj.
Reuters je pregledao šest kineskih vodiča za nabavu državnih računalnih sustava objavljenih između prosinca 2023. i svibnja 2026. Pet nije preporučivalo Microsoft. Šesti je uključivao kinesku verziju Windowsa 10, ali uz dodatne zahtjeve.
S druge strane Pacifika dolazi drugi pritisak.
Američke kontrole izvoza napredne tehnologije ograničavaju Microsoftovu sposobnost širenja unosnih AI i cloud poslova u Kini.
Microsoft se tako našao između Pekinga, koji želi manje zapadne tehnologije, i Washingtona, koji želi ograničiti količinu najnaprednije američke tehnologije dostupne Kini.
Microsoft je pronašao drugi način zarade
Ako je prodaja tehnologije kineskoj državi postala teža, privatni sektor otvorio je drugu priliku.
Kompanije poput ByteDancea i Sheina posluju globalno. Za poslovanje sa zapadnim korisnicima trebaju infrastrukturu koja može zadovoljiti regulatorne zahtjeve izvan Kine.
Tu Microsoft ponovno postaje zanimljiv.
Njegov Azure kineskim kompanijama omogućuje upravljanje dijelom globalnog poslovanja. Microsoft im može ponuditi i pristup zapadnim AI modelima koji nisu izravno dostupni na kineskom tržištu.
Do sredine 2020-ih pomaganje kineskim kompanijama pri izlasku na svjetska tržišta postalo je najveći Microsoftov posao povezan s Kinom, prema Reutersovim izvorima.
I dalje je malen u odnosu na globalno poslovanje kompanije.
Ali daje razlog za ostanak.
Kina ima još nešto što Microsoft ne želi izgubiti
Postoji još jedan razlog.
Ljude.
Microsoft je desetljećima pomagao graditi kineski tehnološki ekosustav. Njegov istraživački centar, danas Microsoft Research Asia, postao je važna škola za neke od najboljih kineskih tehnoloških stručnjaka.
Među bivšim zaposlenicima nalaze se ljudi koji su poslije završili na vodećim pozicijama u kompanijama poput SenseTimea i DeepSeeka.
No geopolitika sada otežava i taj dio poslovanja.
Američka ograničenja pristupa naprednim čipovima i AI modelima smanjuju mogućnosti kineskih Microsoftovih inženjera da rade s najnovijom tehnologijom.
Kompanija je zato dio istraživačkih kapaciteta proširila na Vancouver, Singapur i Tokio.
Pokušala je preseliti i ljude.
Microsoft je 2024. ponudio transfer za oko 1.000 vodećih inženjera iz Kine u SAD i još tri zapadne zemlje.
Ponudu je, prema Reutersovim izvorima, prihvatila tek otprilike trećina.
Mnogi su radije ostali u Kini i prešli na domaća sveučilišta ili u tehnološke kompanije.
Za Microsoft je to neugodna računica: smanjiti geopolitički rizik znači i riskirati gubitak dijela talenata koje želi zadržati.
Microsoft se povlači bez odlaska
Microsoft danas nema plan napustiti Kinu. Kompanija poručuje da ostaje predana kineskom tržištu.
Ali ono što ondje radi očito se mijenja.
Velika ambicija da Microsoft postane jedan od ključnih tehnoloških dobavljača kineske države nije se ostvarila. AI i cloud ograničava geopolitika, a domaći konkurenti postaju sve sposobniji.
Ipak, potpuno povlačenje značilo bi odreći se kineskih kompanija koje izlaze na globalno tržište i jednog od najvažnijih svjetskih izvora tehnoloških talenata.
Zato Microsoft bira sredinu.
Smanjuje izloženost Kini, ali ostavlja dovoljno otvorena vrata da ne izgubi ono što mu je ondje još vrijedno.
To možda najbolje pokazuje kako se promijenio odnos američke tehnologije i Kine.
Nekada je pitanje bilo koliko brzo kompanije mogu rasti na kineskom tržištu.
Danas je pitanje koliko mogu smanjiti rizik, a da iz Kine ipak ne moraju otići.
