Umjetna inteligencija može ispuniti velika očekivanja, kompanije mogu nastaviti povećavati dobit, a njihove dionice svejedno izgubiti vrijednost. Upravo na taj paradoks upozoravaju ekonomisti Europske središnje banke: problem možda nije u tome hoće li AI promijeniti gospodarstvo, nego koliko su investitori za tu budućnost već danas platili.
Američke tehnološke dionice godinama rastu na očekivanju da će umjetna inteligencija pokrenuti novu tehnološku revoluciju. Posljedica su valuacije koje su, prema analizi petero ekonomista Europske središnje banke, dosegnule razine posljednji put viđene tijekom dot-com balona.
Njihov zaključak nije da je AI samo hype bez temelja. Upravo suprotno.
AI može povećati produktivnost, promijeniti poslovne modele i transformirati cijele industrije. Ali povijest pokazuje da revolucionarna tehnologija i dobra investicija nisu uvijek ista stvar.
Ekonomisti upozoravaju da iskustva prethodnih tehnoloških revolucija upućuju na vjerojatnost korekcije sadašnjih tržišnih valuacija. Važna ograda: riječ je o blogu petero ekonomista ESB-a, a njihovi stavovi ne predstavljaju nužno službeno stajalište institucije.
Dobra kompanija može biti preskupa dionica
To je možda najvažnija poruka cijele analize.
Pogledajmo Nvidiju.
Njezina je dionica od 2022. porasla približno 20 puta, navode ekonomisti ESB-a. Takav rast nije nužno dokaz iracionalnog tržišta. Kada se pojavi tehnologija s potencijalom umjetne inteligencije, investitori pokušavaju unaprijed pronaći kompanije koje će od nje najviše profitirati.
Problem nastaje kada cijena počne zahtijevati gotovo savršen scenarij.
Kompanija tada može povećavati prihode i dobit, ali ako rezultati ne rastu dovoljno brzo da opravdaju očekivanja već ugrađena u cijenu, valuacija može pasti.
AI ne mora podbaciti da bi AI dionice pale.
Investitor, naime, ne kupuje samo dobru kompaniju. Kupuje je po određenoj cijeni. A što je u tu cijenu ugrađeno više optimizma, prostor za razočaranje postaje veći.
Povijest tehnologije već je pokazala taj paradoks
Željeznica je promijenila gospodarstvo. Elektrifikacija također. Internet još više.
Ali to nije značilo da je svaka dionica povezana s tim revolucijama bila dobra investicija po svakoj cijeni.
Ekonomisti ESB-a zato današnji AI uzlet uspoređuju s prethodnim tehnološkim revolucijama, uključujući željeznicu u 19. stoljeću, elektrifikaciju i radio 1920-ih te internet 1990-ih. Tehnologije su opstale i promijenile svijet. Tržišne valuacije ipak su prolazile kroz snažne korekcije.
Tu je važna razlika u današnjoj raspravi o AI balonu.
Pitanje nije samo je li AI precijenjen kao tehnologija. Pitanje je koliko je njegove buduće vrijednosti već ugrađeno u današnje cijene dionica.
Europa ima 440 milijardi razloga da prati Wall Street
Na prvi pogled ovo je američka priča.
Nije.
Kućanstva eurozone imaju oko 440 milijardi eura izloženosti dionicama Magnificent Sevena – Alphabeta, Amazona, Applea, Mete, Microsofta, Nvidije i Tesle. Otprilike jednaku izloženost imaju europski osiguravatelji i mirovinski fondovi.
Velik dio izloženosti kućanstava dolazi preko investicijskih fondova.
To je važno i za individualnog investitora. Netko može držati globalni indeksni fond s velikim brojem kompanija i smatrati da je njegov portfelj izrazito diverzificiran. No ako najveći američki tehnološki divovi imaju veliku težinu u indeksima, stvarna koncentracija prema AI uzletu može biti veća nego što se čini.
Korekcija na Wall Streetu zato ne bi ostala na Wall Streetu.
Najveći problem možda nije sama korekcija
Pad visokih valuacija sam po sebi ne mora izazvati krizu. Tržišta se korigiraju, a cijene se povremeno vraćaju bliže dugoročnim prosjecima.
Ekonomisti ESB-a više strahuju od scenarija u kojem se korekcija tehnoloških dionica poklopi sa širom tržišnom nestabilnošću.
Tada gubici mogu potaknuti povlačenje novca iz fondova, fondovi mogu biti prisiljeni prodavati imovinu, a dodatna prodaja može stvoriti novi pritisak na cijene.
Posebno je neugodno što je manevarski prostor monetarne i fiskalne politike danas uži nego tijekom pucanja dot-com balona. Manje je prostora za snažno smanjivanje kamatnih stopa ili fiskalnu intervenciju kojom bi se ublažio širi gospodarski udar.
Istodobno AI revolucija traži sve više kapitala.
Alphabet, Amazon i Meta ove su godine izdali gotovo 220 milijardi dolara obveznica, više nego dvostruko u odnosu na cijelu 2025. Velika potražnja kompanija i država za kapitalom već pridonosi pritisku na troškove zaduživanja.
Korekcija nije isto što i kraj AI booma
Važno je i što analiza ne govori.
Ne tvrdi da će tržište pasti sutra. Ekonomisti izričito upozoravaju da vrijeme takve korekcije nije moguće pouzdano predvidjeti.
Ne tvrde ni da će umjetna inteligencija podbaciti.
Naprotiv, investitori i dalje traže sljedeće velike pobjednike AI vala, dok snažan rast cloud poslovanja velikih tehnoloških kompanija daje argument onima koji vjeruju da golema ulaganja počinju proizvoditi rezultate.
I upravo je tu paradoks.
AI može promijeniti svijet. Nvidia može nastaviti prodavati rekordne količine čipova. Cloud kompanije mogu nastaviti povećavati prihode. A investitori svejedno mogu izgubiti novac ako su za tu budućnost danas platili previše.
Zato ključno pitanje više nije samo tko će pobijediti u AI revoluciji.
Za investitora je jednako važno drugo:
Koliko te pobjede već plaća danas?
