Meta je ušla u jedno od najvažnijih suđenja u svojoj povijesti. Američke savezne države govore o odšteti od oko 200 milijardi dolara, ali dugoročno bi mnogo skuplje moglo biti nešto drugo – mogućnost da sud prisili kompaniju da promijeni način na koji Facebook i Instagram funkcioniraju.
Pred saveznim sudom u Oaklandu počelo je suđenje u kojem California, Colorado, Kentucky i New Jersey pokušavaju dokazati da je Meta svjesno dizajnirala svoje platforme kako bi poticala kompulzivno korištenje među djecom i tinejdžerima.
Slučaj proizlazi iz šireg postupka koji je 2023. pokrenulo 29 američkih saveznih država. Meta odbacuje optužbe.
O tome jesu li Facebook i Instagram dizajnirani tako da mlade što dulje zadržavaju pred ekranom već raspravlja i Europska unija. Američki slučaj sada ide korak dalje: pitanje više nije samo krši li Meta regulatorna pravila, nego može li zbog dizajna svojih proizvoda snositi financijsku i pravnu odgovornost.
Sud može napraviti ono čega se Meta više boji od kazne
Ulog je golem.
Odvjetnik američkih država rekao je da traže oko 200 milijardi dolara odštete. Meta je ranije tvrdila da bi način na koji su tužitelji izračunavali potencijalne kazne mogao dovesti do iznosa većeg od 1,4 bilijuna dolara. Države osporavaju takvu interpretaciju.
No novac je samo jedan dio problema.
Prema Reutersovu izvještaju o slučaju, tužitelji žele i promjene Facebooka i Instagrama. Među zahtjevima su ograničavanje određenih funkcija za maloljetnike, uklanjanje beskonačnog skrolanja, vremenska ograničenja, promjene obavijesti te brisanje algoritama i modela treniranih na podacima djece.
Posebno je osjetljiv zahtjev da sustavi preporuka za mlade daju prednost njihovoj dobrobiti, a ne engagementu.
To udara ravno u srž poslovnog modela društvenih mreža.
Kada dizajn postane pravni problem
Meta gotovo sav prihod ostvaruje od oglašavanja. Što korisnici više koriste njezine aplikacije i ostvaruju više interakcija, kompanija ima više prilika prikazivati oglase.
U drugom tromjesečju ove godine Meta je ostvarila 60,8 milijardi dolara prihoda, 28 posto više nego godinu ranije. Broj prikazanih oglasa povećan je 14 posto.
Zato spor oko engagementa nije akademska rasprava.
Sudovi istodobno sve ozbiljnije razmatraju razliku između sadržaja koji objavljuju korisnici i dizajnerskih odluka koje donose same platforme.
U ranijem kalifornijskom slučaju sud je odbio zahtjev Mete i Googlea za novo suđenje nakon što ih je porota proglasila odgovornima u slučaju povezanom s ovisničkim korištenjem društvenih mreža.
Time slabi jedan od važnih obrambenih zidova tehnoloških kompanija: argument da ih američki Section 230 štiti od odgovornosti za ono što se događa na njihovim platformama.
Kada je riječ o vlastitim dizajnerskim odlukama, ta zaštita nije neograničena.
Što je Meta znala?
Zato će važan dio aktualnog suđenja biti ono što se događalo unutar kompanije.
Među ključnim svjedocima trebao bi biti bivši zaposlenik Mete Arturo Béjar, koji je radio na sigurnosti korisnika i ranije pred američkim Senatom govorio o internim upozorenjima vezanim uz iskustva mladih na Instagramu.
Meta je pokušala spriječiti njegovo svjedočenje. Sutkinja Yvonne Gonzalez Rogers zahtjev je odbila, nazvavši ga pokušajem da se tužiteljima oduzme ključni svjedok.
Očekuje se i svjedočenje Marka Zuckerberga te čelnika Instagrama Adama Mosserija.
Pitanje zato sve više podsjeća na velike američke procese protiv duhanske industrije: što je kompanija znala o rizicima svojih proizvoda i je li ono što je znala bilo u skladu s onim što je govorila javnosti?
Usporedba ipak ima granice. Znanstvena veza između korištenja društvenih mreža i mentalnog zdravlja mnogo je složenija od odnosa nikotina i ovisnosti. Meta upravo na tome gradi dio svoje obrane i naglašava da ovisnost o društvenim mrežama nije službeno priznata psihijatrijska dijagnoza.
Jedan poraz već vrijedi gotovo milijardu dolara
Meta već zna koliko takvi procesi mogu biti skupi.
Sud u Novom Meksiku ovog je mjeseca kompaniji naložio uplatu 567 milijuna dolara u fond za mentalno zdravlje mladih, povrh ranije dosuđenih 375 milijuna dolara.
Još važnije, naložene su i promjene proizvoda, uključujući snažniju provjeru dobi, vremenska ograničenja za mlađe korisnike i dodatne sigurnosne mjere.
Meta se žali na odluku.
A iza ovih slučajeva čeka mnogo veći val. Tisuće tužbi protiv Mete i drugih tehnoloških kompanija već su pokrenuli pojedinci, američke savezne države i školski okruzi.
Amerika sudi, Europa mijenja pravila
Pritisak pritom nije ograničen na američke sudnice. Europska unija također želi dublje promjene Facebooka i Instagrama, a fokus regulatora sve se više pomiče sa štetnog sadržaja prema načinu na koji su same platforme dizajnirane.
To je razlog zbog kojeg aktualno suđenje nadilazi Metu.
Ako sud zaključi da kompanija može odgovarati ne samo za sadržaj nego i za mehanizme kojima povećava korištenje svojih proizvoda, posljedice bi mogle osjetiti i druge društvene mreže.
Najvažnija brojka na kraju ovog procesa zato možda neće biti iznos odštete. Bit će granica koju sud povuče između legitimnog dizajna proizvoda i mehanizama kojima tehnološke kompanije kupuju još jednu minutu korisnikove pažnje.
