InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u Europi ponovno lagano raste, ali iza pomaka od nekoliko desetinki krije se važnija promjena: energija se vraća među glavne pokretače rasta cijena. Za Bosnu i Hercegovinu to je posebno neugodan signal.
Dok je inflacija u Europskoj uniji u srpnju dosegnula 3 posto, a u eurozoni 2,9 posto, inflacija u BiH prema posljednjem službenom podatku iznosila je 4,2 posto u lipnju. Još je važnija prognoza Središnje banke BiH: u trećem tromjesečju očekuje prosječnu inflaciju od čak 6,1 posto.
Drugim riječima, isti energetski šok koji ponovno pritišće Europu u BiH bi mogao ostaviti znatno vidljiviji trag.
Energija ponovno podiže europsku inflaciju
Prema konačnim podacima Eurostata, godišnja inflacija u EU-u u srpnju porasla je na 3 posto, s 2,9 posto u lipnju. U eurozoni je ubrzala s 2,8 na 2,9 posto.
Riječ je o blagom pomaku, ali struktura inflacije pokazuje zašto ga središnje banke pozorno prate.
Energija je u eurozoni bila 10,3 posto skuplja nego godinu prije, nakon rasta od 8,5 posto u lipnju. Njezin doprinos ukupnoj inflaciji dosegnuo je 0,94 postotna boda.
Istodobno nema jednakog ubrzavanja svih cijena. Usluge su poskupjele 3,3 posto, dok je rast cijena hrane, alkohola i duhana usporio na 1,2 posto. Svježa hrana poskupjela je 2,4 posto.
To je važna razlika.
Europa zasad ne prolazi kroz novi široki val poskupljenja. Problem je prije svega u tome što skuplja energija ponovno pokušava progurati inflaciju kroz ostatak gospodarstva.
Upravo zato ESB prati hoće li se energetski šok preliti na plaće, troškove poslovanja i cijene drugih proizvoda i usluga.
Inflacija nije porasla svugdje
Ni europski prosjek ne pokazuje cijelu sliku.
Inflacija je u srpnju pala u 15 članica EU-a, u tri je ostala nepromijenjena, a u devet je porasla.
Najviša je ponovno bila u Rumunjskoj, čak 8,2 posto. Slijedila je Litva s 5,4 posto, dok su Bugarska i Cipar zabilježili po 4,4 posto.
Hrvatska je s 3,6 posto ostala iznad prosjeka EU-a i eurozone, ali je smjer povoljniji. U lipnju je hrvatska inflacija iznosila 4,2 posto, a u svibnju 4,9 posto.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se Švedska sa samo 0,3 posto.
Raspon između pojedinih članica tako ostaje velik, što pokazuje koliko se isti vanjski šokovi različito prenose kroz nacionalna gospodarstva.
Inflacija u BiH već je iznad europskog prosjeka
Za BiH još nema službenog podatka za srpanj, pa izravna usporedba sa srpanjskih 3 posto u EU-u još nije moguća.
Posljednji raspoloživi podatak odnosi se na lipanj, kada je godišnja inflacija u BiH iznosila 4,2 posto.
Struktura poskupljenja pritom je zanimljiva.
Prijevoz je bio čak 17,5 posto skuplji nego godinu prije, a stanovanje i režijski izdaci 10,5 posto. Zdravstvo je poskupjelo 5,7 posto, a restorani i hoteli 4,9 posto.
Hrana i bezalkoholna pića, s druge strane, bili su 0,5 posto jeftiniji nego u lipnju prošle godine.
To pokazuje koliko su energija i s njom povezani troškovi trenutačno važni za inflacijsku sliku BiH.
BiH pritom u novi energetski pritisak ulazi s većom stopom inflacije od europskog prosjeka.
Središnja banka očekuje 6,1 posto
Još važnije upozorenje dolazi iz najnovijih procjena Središnje banke BiH.
Za treće tromjesečje 2026. CBBiH očekuje prosječnu ukupnu inflaciju od 6,1 posto, dok bi temeljna inflacija trebala iznositi oko 4,5 posto.
Središnja banka kao jedan od glavnih razloga pogoršanja inflacijskih izgleda navodi globalne cijene energije i njihovo prelijevanje na domaće cijene.
Razliku između ukupne i temeljne inflacije vrijedi pratiti. Ako ukupna stopa snažno raste zbog energije, a temeljna ostaje stabilnija, dio udara mogao bi oslabjeti kada se energetsko tržište smiri.
Problem nastaje ako skuplje gorivo i energija počnu dovoljno dugo podizati troškove prijevoza, proizvodnje i usluga da kompanije te troškove prenesu na kupce.
Tada energetski šok prestaje biti samo energetski problem.
Postaje širi inflacijski problem.
MMF upozorava na još jednu neugodnu kombinaciju
Rizik potvrđuje i najnovija procjena Međunarodnog monetarnog fonda.
IMF za cijelu 2026. očekuje prosječnu inflaciju u BiH od 5,4 posto, uz usporavanje gospodarskog rasta na oko 2 posto. Među rizicima posebno izdvaja visoke cijene energije, slabiji rast u Europi i pad konkurentnosti.
To je za ekonomsku politiku puno neugodnija kombinacija od same inflacije.
Cijene rastu brže upravo u trenutku kada gospodarstvo gubi zamah.
BiH pritom nema mogućnost odgovoriti vlastitom kamatnom politikom. Zbog valutnog odbora konvertibilna marka čvrsto je vezana uz euro, pa monetarna politika nema manevarski prostor kakav ima ESB.
Zato su kretanje globalnih cijena energije i njihovo prelijevanje na domaće tržište za BiH posebno važni.
Sljedeći podatak pokazat će smjer
Europskih 3 posto samo po sebi još nije razlog za alarm.
Inflacija je u većini članica tijekom srpnja čak pala, a zasad nema pokazatelja da se energetski šok pretvorio u široko ubrzavanje svih cijena.
Za BiH je situacija osjetljivija.
Posljednja službena stopa već je iznad europskog prosjeka, prijevoz i režijski troškovi snažno su porasli, a i CBBiH i IMF očekuju osjetno višu inflaciju tijekom 2026.
Zato će podatak o inflaciji za srpanj, koji stiže 25. kolovoza, biti važniji nego što jedan mjesečni podatak obično jest.
Pokazat će prelijeva li se energetski šok koji je ponovno podigao europsku inflaciju snažnije i na cijene u BiH.
