Pandemija je završila, ali jedna navika nije. Dostava hrane i inflacija danas su povezanije nego prije deset godina: u Nizozemskoj takeaway i delivery zauzimaju dovoljno velik dio kućnog budžeta da promjene njihovih cijena vidljivo utječu na ukupnu inflaciju.
Udio takeawayja i dostave hrane u potrošnji nizozemskih kućanstava porastao je s oko 1,6 posto u 2015. na više od tri posto danas. To ne znači da Nizozemci naručuju dvostruko više obroka. Znači da gotovo dvostruko veći dio njihove potrošnje odlazi na tu kategoriju.
A kada neka navika zauzme veći dio kućnog budžeta, njezine cijene dobivaju i veću težinu u inflaciji.
Šok je prošao, navika je ostala
Prije pandemije takeaway i dostava hrane u Nizozemskoj uglavnom su pridonosili inflaciji s manje od 0,1 postotnog boda. Nakon snažnog rasta troškova rada, energije i hrane, taj je doprinos 2023. dosegnuo 0,35 bodova.
Danas iznosi 0,13 bodova. Ali taj pad ne znači da se potrošači vraćaju starim navikama. Prema analizi De Nederlandsche Bank, razlog je prije svega sporiji rast cijena dostave i takeawayja, a ne smanjenje njihova udjela u ukupnoj potrošnji.
Inflacijski šok, dakle, slabi. Navika ostaje.
Kada praktičnost dobije cijenu
InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... ne ovisi samo o tome koliko je nešto poskupjelo nego i koliki dio potrošnje na to odlazi. Zato ista promjena cijene ima veći učinak kada određena kategorija postane važnija u kućnom budžetu.
DNB rast dostave povezuje s promjenama koje su započele tijekom pandemije. Više restorana počelo je nuditi takeaway i delivery, potrošači su se naviknuli na digitalne platforme, a praktičnost je ostala poželjna i nakon ukidanja ograničenja. Rad od kuće također je mogao pridonijeti promjeni.
Iza toga se krije širi pomak.
Potrošač više ne kupuje samo hranu. Plaća pripremu, logistiku i vlastito vrijeme.
Kada takva usluga prestane biti povremena pogodnost i postane redoviti trošak, mijenja se struktura kućnog budžeta. Nizozemska sada pokazuje kako se ta promjena može preliti i na statistiku inflacije.
Nizozemska nije cijela Europa
Nizozemski rezultat ne treba automatski preslikavati na ostatak kontinenta. Riječ je o izrazito digitaliziranom tržištu, a većina europskih statistika ne izdvaja takeaway i dostavu dovoljno precizno da bismo mogli uspoređivati njihov zaseban doprinos inflaciji.
Ali šira promjena nije ograničena na Nizozemsku.
Potrošnja hrane pripremljene izvan kuće ostala je značajna i nakon pandemije, dok su digitalne narudžbe postale uobičajen dio potrošačkog ponašanja.
Regionalna statistika pokazuje i koliko usluge mogu biti važne za ukupno kretanje cijena. U Sloveniji su, primjerice, restorani i smještaj u srpnju 2026. ukupnoj inflaciji pridonijeli s oko 0,2 postotna boda.
To nije dokaz da dostava hrane i inflacija imaju isti odnos u cijeloj Europi. Pokazuje nešto drugo: kada određena usluga zauzme dovoljno velik dio potrošnje, njezino poskupljenje prestaje biti statistička fusnota.
BiH pokazuje drugu stranu ekonomije dostave
Bosna i Hercegovina nema statistički izdvojenu dostavu hrane koja bi omogućila usporedbu s Nizozemskom. Zato ne možemo tvrditi koliki je njezin doprinos domaćoj inflaciji.
Ali BiH je ovog ljeta dobila drukčiji pokazatelj koliko je tržište dostave zahtjevno.
Glovo je 10. kolovoza 2026. prestao poslovati u BiH.
Odlazak je posebno zanimljiv jer pokazuje da trajna potrošačka navika ne jamči održiv poslovni model kompaniji koja je opslužuje.
Kada je Glovo najavio povlačenje, analiza tržišta na Financa.ba pokazala je zašto rast više nije dovoljan ako ga kompanija ne može pretvoriti u održivu profitabilnost.
Za domaće igrače prostor koji je ostao iza globalne platforme može biti prilika. Istodobno je test mogu li potražnju za praktičnošću pretvoriti u posao koji dugoročno donosi novac.
Pandemija je mogla stvoriti tržište. Nije garantirala pobjednike.
Najvažnije navike otkrivaju se tek kada početni razlog nestane
Tu se krije i poslovna lekcija koja nadilazi dostavu hrane.
Velike promjene potrošnje često nastaju zbog krize, nove tehnologije ili promjene načina života. Dok rastu velikom brzinom, teško je razlikovati kratkotrajni val od stvarne promjene ponašanja.
Pravi test dolazi poslije.
Ako se potrošači odreknu usluge kada nestane razlog zbog kojeg su je počeli koristiti, bio je to trend. Ako je nastave plaćati jer im štedi vrijeme ili uklanja svakodnevnu neugodnost, ona počinje dobivati stalno mjesto u budžetu.
Za kompanije zato nisu najvrjednije navike koje najbrže rastu, nego one kojih se kupci ne odreknu kada početni razlog za njih nestane.
Dostava hrane u Nizozemskoj prešla je tu granicu. Više nije samo trag pandemije niti priča o aplikacijama.
Postala je dovoljno normalna da se vidi u inflaciji.
Pandemija je prošla. Praktičnost nije.
