Europska središnja banka još nije odlučila hoće li u rujnu ponovno povećati kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji.... Isabel Schnabel smatra da više nema mnogo prostora za čekanje.
Članica Izvršnog odbora ESB-a poručila je da će kamatne stope ESB-a morati dalje rasti jer sadašnja razina, prema njezinoj procjeni, neće biti dovoljna da se inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u srednjem roku vrati na cilj od dva posto.
Iza te poruke stoji važna promjena u europskoj inflacijskoj priči. Energetski šok izazvan sukobom na Bliskom istoku podigao je cijene, gospodarstvo eurozone pokazalo se otpornijim nego što se očekivalo, a ESB sada mora procijeniti što nosi veći rizik – novi rast kamata ili predugo čekanje.
Schnabelin odgovor prilično je jasan.
Kamatne stope ESB-a ponovno idu prema gore?
„Uz trenutačnu kamatnu stopu nije vjerojatno da će se inflacija vratiti na ciljanu razinu u srednjem roku“, rekla je Schnabel u intervjuu za Bloomberg, dodajući da će zato biti potrebno daljnje zaoštravanje monetarne politike.
Depozitna stopa ESB-a trenutačno iznosi 2,25 posto. U lipnju je povećana za 25 baznih bodova, prvi put nakon gotovo tri godine, dok je na srpanjskom sastanku ostala nepromijenjena.
ESB pritom naglašava da buduće odluke neće unaprijed vezati uz određenu putanju kamata, nego će ih donositi na temelju novih ekonomskih i financijskih podataka.
Sljedeća odluka stiže 10. rujna.
Prema informacijama Reutersa, unutar ESB-a raste sklonost novom povećanju kamatne stope kako bi se ograničio inflatorni učinak rata s Iranom. No zasad nema jasne namjere da se tržištima signalizira cijeli niz novih povećanja.
Rujanski potez postaje sve izgledniji, ali ono što dolazi nakon njega ostaje otvoreno.
Zašto Schnabel ne želi čekati plaće
Najvažniji dio njezine poruke nije samo zahtjev za višim kamatamaKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ..., nego trenutak u kojem smatra da ESB treba djelovati.
Schnabel očekuje da će inflacija dulje vrijeme ostati iznad dva posto zbog visokih cijena energenata. Problem bi postao ozbiljniji ako kompanije počnu povećane troškove snažnije ugrađivati u cijene, a radnici zbog skupljeg života tražiti veće plaće.
Tada privremeni energetski šok može postati znatno upornija inflacija.
Podaci zasad ne pokazuju da je energetski šok prerastao u opasniju spiralu plaća i cijena. Schnabel smatra da ESB treba djelovati prije nego što se to dogodi.
Ako središnja banka reagira tek kada se inflacija već prelije na plaće, monetarna politika pokušavat će gasiti problem koji se u međuvremenu ukorijenio.
Tu je srž njezine poruke.
Pitanje više nije samo koliko će energetski šok trajati, nego koliko dugo ESB može promatrati njegov učinak prije nego što cijena nedjelovanja postane previsoka.
Snažna ekonomija sada komplicira posao ESB-u
Visoke kamatne stope smanjuju potražnju, poskupljuju kredite i usporavaju gospodarstvo. Ako je ekonomija već slaba, središnja banka ima snažan razlog za oprez.
No gospodarstvo eurozone zasad pokazuje veću otpornost nego što se očekivalo.
To ESB-u daje više prostora za povećanje kamata, ali istodobno povećava rizik da se skuplja energija lakše prenese na ostatak gospodarstva.
Snažnija ekonomija tako je za ESB istodobno dobra vijest i monetarni problem: može podnijeti više kamate, ali može i dulje održavati inflacijske pritiske.
Važnije od rujanskog povećanja bit će ono što slijedi
Zato će sastanak 10. rujna biti važniji od same odluke hoće li stopa porasti za 25 baznih bodova.
Tržišta će pokušati odgovoriti na jednostavno pitanje: je li riječ o korekciji nakon energetskog šoka ili početku novog ciklusa zaoštravanja?
Schnabel nije željela reći koliko bi kamatne stope ESB-a još trebale rasti, ali njezina poruka pokazuje da trenutačnih 2,25 posto ne smatra završnom točkom.
Odluku donosi Upravno vijeće ESB-a, u kojem od lipnja sudjeluje i bivši guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić kao član Izvršnog odbora.
Jedna izjava zato ne određuje buduću monetarnu politiku. Pokazuje, međutim, koliko se rasprava promijenila.
Još nedavno glavno je pitanje bilo hoće li energetski šok prijeći na plaće. Schnabel sada poručuje da ESB ne bi trebao čekati da dobije odgovor.
Schnabelina poruka ima i dodatnu težinu
Mandat Christine Lagarde na čelu ESB-a istječe 2027., a Schnabel se spominje među mogućim kandidatima za njezinu nasljednicu, zajedno s Klaasom Knotom, Joachimom Nagelom i Pablom Hernándezom de Cosom.
Do izbora novog predsjednika ostalo je dovoljno vremena da se odnosi snaga promijene. No današnje odluke i stavovi oblikovat će reputaciju ljudi koji bi mogli voditi ESB u sljedećem razdoblju.
Schnabel se pozicionira jasno: većim rizikom smatra prekasnu reakciju na inflaciju nego prerano povećanje kamata.
Za kompanije, građane i financijska tržišta zato 10. rujna neće biti važna samo nova brojka uz kamatnu stopu.
Važnije će biti što ESB kaže o onome što slijedi.
Jer ako energetski šok prestane izgledati privremeno, pitanje više neće biti hoće li kamatne stope ESB-a rasti, nego koliko će visoko morati ići da bi inflacija ponovno krenula prema dva posto.
