Više od 2,1 milijun malih online pošiljki stiglo je u Bosnu i Hercegovinu tijekom 2025. To je gotovo 5.750 dnevno ili prosječno 240 svakog sata. Temu u BiH postao je simbol tog vala, ali iza jeftinog paketa na kućnom pragu događa se mnogo veća promjena: prekogranična e-trgovina raste brže od pravila koja bi je trebala pratiti.
Broj od 2,1 milijun ne treba pripisivati isključivo Temuu. Dostupni podaci obuhvaćaju male online pošiljke koje u BiH stižu preko različitih platformi, iako je upravo Temu jedan od glavnih generatora tog prometa.
To ne mijenja veličinu fenomena.
BiH više nema pitanje hoće li ekonomija malih paketa postati velika. Već je postala velika.
Sada je važnije tko na njoj zarađuje, tko snosi troškove i jesu li domaća pravila napravljena za tržište na kojem tisuće paketa svakoga dana prelaze granicu.
Zašto je 300 KM važnije od 2,1 milijun paketa?
Jedan od ključeva Temu ekonomije u BiH nalazi se u carinskim pravilima.
Roba zanemarive vrijednosti koju iz inozemstva izravno šalje prodavatelj primatelju u BiH, uz propisane uvjete, oslobođena je uvoznih dažbina ako vrijednost po pošiljci ne prelazi 300 KM. Takve pošiljke oslobođene su i PDV-a pri uvozu.
Za kupca je računica jednostavna. Jeftin proizvod može prijeći pola svijeta i stići na njegovu adresu po cijeni s kojom se domaći trgovac teško natječe.
Domaći trgovac posluje unutar domaćeg poreznog i regulatornog sustava te financira zalihe, zaposlenike, povrate i servis.
Kupac uspoređuje cijene. Trgovci se zapravo natječu s dvije različite strukture troška.
Propis je napravljen za paket. Platforme su od paketa napravile industriju
Oslobađanje malih pošiljki nije nastalo zbog Temua. Ima praktičnu logiku: provoditi puni carinski postupak za svaku sitnicu kupljenu u inozemstvu može administrativno koštati više nego što država prikupi.
Problem nastaje kada se promijeni razmjer.
Nekoliko povremenih paketa i više od dva milijuna pošiljki godišnje više nisu isti tržišni fenomen.
Uprava za neizravno oporezivanje pritom „uobičajeno primanje paketa“ u okviru oslobađanja definira kao primanje paketa iz inozemstva jednom tijekom tjedna.
Digitalna trgovina, međutim, više nije povremena kupnja iz inozemstva. Za dio potrošača postala je normalan kanal nabave.
Propis je napravljen za pošiljku. Globalne platforme napravile su poslovni model od milijuna pošiljki.
EU je već odlučio promijeniti računicu
Najzanimljiviji signal za BiH dolazi iz Europske unije.
EU je od 1. srpnja 2026. promijenio tretman malih e-commerce pošiljki koje dolaze iz trećih zemalja. Uvedena je privremena carina od tri eura, koja se primjenjuje prema tarifnim kategorijama proizvoda u pošiljkama vrijednosti do 150 eura.
Razmjer europskog problema pokazuje brojka: tijekom 2025. u EU je ušlo oko 5,9 milijardi artikala u paketima male vrijednosti.
BiH je mnogo manje tržište, ali mehanizam je sličan.
Dok EU počinje povećavati trošak ulaska malih pošiljki izvan Unije, BiH zadržava prag oslobađanja do 300 KM.
To ne znači da BiH treba jednostavno kopirati europsko rješenje. Ali znači da 2,1 milijun pošiljki više nije premalen broj da bi se o pravilima moglo razmišljati kao prije eksplozije prekogranične e-trgovine.
Temu u BiH nije pregazio domaće webshopove. Promijenio je kupca
Najlakše bi bilo ovu priču pretvoriti u sukob globalnih platformi i domaćih trgovaca.
Podaci zasad ne opravdavaju takav zaključak.
Više od 60 posto domaćih webshopova u istraživanju e-commerce tržišta nije prijavilo značajan utjecaj dolaska Temua i SHEIN-a na svoje poslovanje.
Ali to ne znači da se ništa nije promijenilo.
Temu možda nije preuzeo domaću e-trgovinu, ali je pomaknuo standard prema kojem kupac procjenjuje svaki webshop.
Kupac se navikava na ogroman izbor, mobilnu kupnju, stalne popuste, jednostavno naručivanje i praćenje pošiljke.
Domaći webshop teško će pobijediti globalnu platformu količinom proizvoda ili najnižom cijenom. Može je pobijediti tamo gdje udaljena platforma ima slabost: brzinom dostave, dostupnošću proizvoda, povjerenjem, jednostavnim povratom, servisom i odnosom s kupcem.
Više od 60 posto domaćih webshopova ne osjeća izravan utjecaj Temua i SHEIN-a, ali pritisak na kvalitetu korisničkog iskustva tek će rasti.
To je možda važnija dugoročna posljedica od trenutnog pada ili rasta prodaje pojedinog trgovca.
Za trgovca prijetnja, za logistiku novi posao
Isti paket nema jednaku ekonomsku vrijednost za svakoga.
Za domaćeg trgovca proizvod koji je kupac naručio iz Kine može značiti izgubljenu prodaju. Za poštanskog operatora taj isti paket je novi posao.
Više od dva milijuna malih pošiljki godišnje povećava potrebu za učinkovitijim sortiranjem, automatizacijom i posljednjom miljom dostave.
Tu se otvara prostor i za paketomate. Domaća istraživanja pokazuju snažan interes kupaca za takav način preuzimanja pošiljki.
Rast prekogranične trgovine zato ne stvara samo konkurentski pritisak. Stvara i tržište za novu logističku infrastrukturu.
Temu ekonomija istodobno uzima dio vrijednosti jednom poslovnom modelu i stvara vrijednost drugome.
Najveći problem možda je ono što ne znamo
Znamo da je u BiH stiglo više od 2,1 milijun malih online pošiljki.
Ne znamo pouzdano koliko ih pripada Temuu ni kolika je njihova ukupna vrijednost.
Zato nema dovoljno podataka za tvrdnje da je BiH zbog Temua izgubila stotine milijuna maraka poreznih prihoda.
Ali nedostatak podatka otvara ozbiljnije pitanje: kako procijeniti fiskalni i tržišni učinak milijuna pošiljki ako država nema potpunu sliku njihove vrijednosti i podrijetla?
Sličan problem postoji kod regulacije.
BiH može detaljno regulirati domaći webshop koji ima registriranu kompaniju, adresu i odgovornu osobu. Mnogo je teže primijeniti iste poluge na globalnu platformu bez klasične poslovne prisutnosti u zemlji.
Digitalna trgovina je globalna. Regulatorna nadležnost još je uglavnom lokalna.
240 paketa svakog sata više nije mala trgovina
Temu je ovoj promjeni dao lice, ali priča je veća od jedne platforme.
Milijuni proizvoda male vrijednosti danas mogu izravno povezati globalnog prodavatelja i kupca u BiH. Time se mijenjaju cijene, očekivanja kupaca, logistika i konkurencija, dok regulacija pokušava sustići tržište.
Dva milijuna pošiljki godišnje više nije statistička zanimljivost. To je tržište koje već mijenja kupce, trgovce i logistiku.
Pitanje zato nije hoće li se BiH prilagoditi ekonomiji malih paketa, nego koliko će brzo njezina pravila sustići ono što se već događa.
Jer 240 paketa svakog sata više nije iznimka. To je nova stvarnost trgovine u BiH.
