Prinosi na obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... ponovno rastu, i to istodobno u SAD-u, Njemačkoj, Britaniji i Japanu. Za kompanije i investitore poruka je važnija od jednog lošeg dana na Wall Streetu: dugoročni novac mogao bi ostati skup čak i ako središnje banke uskoro prestanu podizati kamateKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ....
Američki desetogodišnji prinos približio se 4,8 posto, najvišoj razini od početka 2025. Njemački je dosegnuo razine neviđene od 2011., dok je japanski došao blizu najviših razina u tri desetljeća.
Reakcija se odmah prelila na Wall Street: Nasdaq je izgubio 1,03 posto, S&P 500 0,71 posto, a Dow Jones 0,79 posto.
Nafta je ubrzala rasprodaju. Ali nije stvorila problem.
Nafta je okidač, ali nije cijela priča
Američka WTI nafta skočila je više od pet posto, iznad 90 dolara po barelu, dok je Brent završio iznad 94 dolara nakon nove eskalacije sukoba između SAD-a i Irana.
Skuplja energija odmah otvara pitanje inflacije.
Ako kompanijama porastu troškovi transporta, proizvodnje i energije, dio povećanja pokušat će prenijeti na kupce. Ako se takav pritisak proširi gospodarstvom, središnje banke dobivaju manje prostora za popuštanje monetarne politike.
Fed se tako ponovno nalazi pred neugodnom računicom.
Tržište ozbiljno računa s mogućnošću povećanja kamatnih stopa na rujanskom sastanku, a Kevin Warsh već je upozorio da bi novo povećanje moglo postati potrebno ako se inflacija ne nastavi smirivati.
Ipak, prinosiPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... na obveznice počeli su snažnije rasti i prije posljednje eskalacije na Bliskom istoku.
Tržište ponovno određuje cijenu dugoročnog novca
Središnja banka određuje kratkoročne kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji.... Ali ne može jednostavno odrediti po kojoj će cijeni investitori deset ili trideset godina financirati državu.
Tu odluku donosi tržište.
Investitor koji kupuje dugoročnu obveznicu mora procijeniti gdje će biti inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre..., koliko će se država zaduživati i kakva će biti monetarna politika.
Što je neizvjesnost veća, tražit će veću naknadu.
Zato je važna takozvana term premija – dodatni prinos koji tržište traži za rizik držanja dugoročnog duga. Što su buduća inflacija, fiskalna politika i količina novog duga neizvjesniji, investitori će za deset ili trideset godina posuđivanja tražiti veću cijenu.
Tržište zato više ne govori samo:
Fed bi mogao ponovno povećati kamate.
Govori i:
Ako vam posuđujemo novac na desetljeća, želimo biti bolje plaćeni.
Prinosi na obveznice rastu i izvan SAD-a
Pritisak nije ograničen na Ameriku. Rast prinosa istodobno zahvaća velika tržišta državnog duga, od Njemačke i Britanije do Japana.
To je važno jer uzroci nisu svugdje potpuno jednaki, ali rezultat jest: kapital postaje skuplji.
Japan je posebno zanimljiv. Desetogodišnji prinos približio se tri posto nakon desetljeća gotovo nultih domaćih prinosa. Ako japanske obveznice ponovno nude atraktivniji prinos, tamošnji investitori imaju manje razloga kapital tražiti u američkom ili europskom dugu.
To ne znači povlačenje japanskog kapitala iz svijeta. Ali mijenja konkurenciju za novac upravo kada države trebaju sve više kupaca svojih obveznica.
Države trebaju sve više kapitala
Tu dolazimo do drugog dijela problema.
Američki državni dug približava se 40 bilijuna dolara.
Velik dug sam po sebi ne znači da je država pred krizom. SAD i dalje ima najdublje i najlikvidnije tržište državnih obveznica na svijetu.
Važnije pitanje glasi:
Po kojoj cijeni će investitori financirati taj dug?
Ako tržište zbog inflacije, fiskalnih rizika i velike ponude novih obveznica počne zahtijevati veći prinos, trošak financiranja države raste.
A država nije jedina koja plaća skuplji novac.
Zašto prinosi na obveznice pogađaju kompanije?
Prinos na američke državne obveznice jedna je od ključnih referentnih cijena globalnog kapitala.
Kada raste, kompanije moraju nuditi veći prinos na vlastiti dug, banke skuplje cijene kredite, a investitori buduću dobit diskontiraju višom stopom.
Zato su posebno osjetljive kompanije čije valuacije velikim dijelom počivaju na zaradi koja se očekuje godinama unaprijed.
To pomaže objasniti zašto je Nasdaq pao više od Dow Jonesa.
Što je prinos na državnom dugu atraktivniji, rizična imovina mora ponuditi više da bi opravdala dodatni rizik.
Ali posljedice ne završavaju na burzi.
Projekt koji je bio isplativ uz financiranje od četiri posto možda više nije jednako privlačan uz šest. Akvizicija koja je imala smisla uz jeftin dug može postati preskupa. Investicija u novu tvornicu može imati potpuno drukčiji povrat na kapital.
Rast prinosa zato se iz financijskih terminala vrlo brzo preseli u poslovne odluke.
Skupi novac mijenja poslovnu računicu
To je važnije od pitanja hoće li S&P 500 sutra vratiti jučerašnji gubitak.
Fed ostaje važan. Ali ako tržište zbog inflacije, fiskalnog rizika i količine državnog duga nastavi tražiti veću naknadu, dugoročni novac može ostati skup čak i bez novih povećanja kamatnih stopa.
To mijenja računicu kredita, investicija, akvizicija i vrijednosti kompanija.
Era gotovo besplatnog novca već je završila. Prinosi na obveznice sada upozoravaju na nešto drugo: skupi novac mogao bi postati nova normalnost.
