Kina ulaže 53 milijarde dolara u banke i osiguravatelje u trenutku kada njezinim najvećim financijskim institucijama kapital nije najveći problem. Mnogo neugodnije brojke dolaze iz gospodarstva: kompanije manje investiraju, građani opreznije troše, a u srpnju je zabilježen rekordan pad novih kredita.
Peking sada ulaže ukupno 360 milijardi juana u osam velikih državnih financijskih institucija. Ministarstvo financija osigurava 300 milijardi juana kroz posebne državne obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni..., dok ostatak dolazi od državnih duhanskih kompanija.
Agricultural Bank of China treba dobiti do 160 milijardi juana, a ICBC do 100 milijardi. Kapital dobivaju i državni osiguravatelji te institucije koje financiraju i osiguravaju kinesku vanjsku trgovinu.
Izbor primatelja nije slučajan. Peking želi da banke mogu nastaviti kreditirati uz sve tanje marže, da osiguravatelji imaju više prostora za dugoročna ulaganja i da institucije povezane s izvozom mogu pratiti rast vanjske trgovine.
Teži dio počinje nakon toga.
Novac može završiti u banci. Mnogo je teže pronaći kompaniju ili građanina koji ga želi posuditi.
Bankama ne nedostaje kapital
Iznos od 53 milijarde dolara lako bi mogao ostaviti dojam da Peking spašava financijski sektor.
Za to zasad nema uporišta u podacima.
Kinesko Ministarstvo financija navodi da svih osam institucija posluje stabilno, kvaliteta njihove imovine nije se značajno pogoršala, a glavni regulatorni pokazatelji ostaju u sigurnom rasponu.
Pritisak se puno jasnije vidi u zaradi od kreditiranja.
Neto kamatna marža kineskih komercijalnih banaka krajem lipnja iznosila je samo 1,41 posto. Riječ je o razlici između kamata koje banka naplaćuje na kredite i troška novca kojim ih financira.
Ta se razlika godinama smanjuje.
Peking želi jeftino financiranje gospodarstva, ali niže kamate ostavljaju bankama manje prostora za zaradu. Sve to događa se dok potražnja za kreditima slabi.
Krediti su u srpnju otišli u minus
Kineske banke u srpnju nisu zabilježile samo sporiji rast kreditiranja.
Novi krediti u juanima smanjeni su za 340 milijardi juana, što je prema Reutersu najveći mjesečni pad otkako postoje usporedivi podaci. Analitičari su očekivali rast.
Posebno je snažan pad među kućanstvima. Njihovi krediti smanjeni su za 460,3 milijarde juana. Pali su i krediti kompanijama.
Reutersovi podaci pokazuju koliko je kreditna potražnja oslabila unatoč nižim kamatamaKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ....
Ako banka dobije više kapitala, može odobriti više kredita. Ali kompanija neće graditi novu tvornicu samo zato što joj banka može ponuditi novac. Treba očekivati da će tu tvornicu imati kome prodati.
Slično je s kućanstvima. Niža kamata olakšava kupnju stana onome tko ga već želi kupiti. Teže će uvjeriti nekoga tko očekuje daljnji pad cijena nekretnina ili nije siguran u vlastite prihode.
To je problem koji se ne rješava u banci.
Prošle godine banke, sada i osiguravatelji
Peking je veliki posao kapitalizacije državnih banaka započeo ranije.
Četiri velike banke prošle su godine najavile dokapitalizacije vrijedne oko 520 milijardi juana. Sada su na redu ICBC i Agricultural Bank, preostale dvije iz skupine šest najvećih državnih komercijalnih banaka.
Ovogodišnji paket obuhvaća i druge dijelove financijskog sustava.
Osiguravatelji su posebno zanimljivi jer ih niske kamate pogađaju drukčije nego banke.
Oni danas prikupljaju premije iz kojih će dio obveza plaćati godinama kasnije. Taj novac u međuvremenu ulažu. Kada su prinosiPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... dugo niski, postaje teže ostvarivati povrat potreban za buduće obveze.
China Life, PICC, China Taiping i China Reinsurance zato dobivaju svježi kapital.
Peking ih već neko vrijeme potiče da više dugoročnog novca usmjeravaju prema domaćem tržištu dionica. Veća kapitalna rezerva olakšava im povećanje ulaganja bez pretjeranog pritiska na vlastitu solventnost.
Novac koji sada dobivaju zato neće nužno ostati na njihovim bilancama. Dio prostora koji stvara dokapitalizacija može završiti na kineskom tržištu kapitalaTržište kapitala (engl. capital market), u užem smislu pr....
Zašto su u paketu institucije za izvoz?
Još 40 milijardi juana ide Export-Import Bank of China i Sinosureu.
Exim banka financira vanjsku trgovinu i međunarodne projekte kineskih kompanija. Sinosure osigurava izvoznike od komercijalnih i političkih rizika.
Njihovo uključivanje postaje jasnije kada se pogleda što trenutačno najbolje radi u kineskom gospodarstvu.
Izvoz je u srpnju porastao 23,9 posto u odnosu na godinu ranije.
Domaće brojke izgledaju znatno slabije.
Maloprodaja je istog mjeseca porasla samo 0,6 posto, dok su ulaganja u fiksnu imovinu u prvih sedam mjeseci pala 6,7 posto.
Slaba potrošnja, pad ulaganja i dugotrajni problemi na tržištu nekretnina već pritišću kinesko gospodarstvo. Srpanjski pad kreditiranja pokazuje da ni jeftiniji novac još nije donio snažniji zaokret.
Zato u istom paketu završavaju institucije koje na prvi pogled nemaju mnogo zajedničkog.
Banke trebaju zadržati prostor za kreditiranje. Osiguravatelji dobivaju veću rezervu za dugoročna ulaganja. Exim banka i Sinosure jačaju potporu izvozu koji trenutačno daje puno bolju sliku od domaće potražnje.
Što Peking zapravo dobiva za 53 milijarde dolara?
Ne kupuje gospodarski rast.
Kupuje više prostora za djelovanje ako slabost potraje.
ICBC i Agricultural Bank moći će lakše povećavati kreditiranje bez prevelikog pritiska na kapitalne omjere. Osiguravatelji će imati više prostora za ulaganja. Institucije povezane s izvozom moći će pratiti rast vanjske trgovine.
To je ozbiljna financijska rezerva, ali odgovor na važnije pitanje tek treba doći iz gospodarstva.
Hoće li kompanije ponovno početi više investirati? Hoće li se kućanstva vratiti većim kupnjama? Hoće li pad potražnje za kreditima biti prolazan ili će se nastaviti?
Peking na ta pitanja ne može odgovoriti dokapitalizacijom.
Može osigurati da novca ima kada ga gospodarstvo ponovno poželi. Ne može odlučiti kada će se to dogoditi.
+
